Zagrebački holding u završnici je priprema za izdanje novih petogodišnjih obveznica kojima će se refinancirati 305 milijuna eura obvezničkog duga koji na naplatu stiže za dva i pol tjedna.

Uprava Holdinga s trojcem vodećih banaka savjetnika ovaj se put odlučila za “zeleno” izdanje, odnosno obveznice povezane s održivim poslovanjem, tzv. Sustainability-Linked Bonds. Ove srijede održat će se ogled s potencijalnim investitorima (u maloj dvorani Lisinski).

Prezentacija s ključnim značajkama izdanja, pokazateljima poslovanja i planovima održivosti interesentima već je desetak dana dostupna na mrežnim stranicama Holdinga. Dan-dva ranije objavljen je i Informacijski memorandum, kao i Strategija održivosti do 2028. na temelju koje je definiran i okvir za obveznice u pogledu dva ključna pokazatelja održivosti uz čije ispunjenje su u konačnici vezani i uvjeti izdanja.

Izgledno je, dakle, da će javna ponuda uslijediti početkom srpnja. Uz profesionalne investitore i kvalificirane nalogodavatelje, u novom izdanju moći će sudjelovati i “mali”, tzv. retail ulagatelji. Minimalni iznos upisa određen je, naime, na 15.000 eura. U kojim je omjerima zamišljena ciljana alokacija, zasad se ne zna, ali realno je očekivati da će glavninu izdanja upisati veliki investitori. Kao i obično, stvari će biti jasnije kad se obznani indikativni raspon cijene.

Više detalja o samoj provedbi znat će se kad se na stranicama ZGHO-a i Zagrebačke burze objavi javni poziv na upis, što je predviđeno najkasnije dva radna dana prije početka razdoblja ponude. Očekivani raspon premije rizika, pak, objavit će se najkasnije na datum početka ponude.

Konačni prinos i kamatna stopa, odnosno cijena izdanja i količina utvrdit će se naknadno. Ono što se zna je da je kao “benchmark” definiran kupovni prinos na državne euroobveznice koje dospijevaju 2028. godine. On se prema trenutnim tržišnim kotacijama kreće oko 3,4 posto, ali kolika će povrh toga biti premija rizika, tek će se vidjeti.

Neki upućeni promatrači s tim u vezi ističu činjenicu da za obveznice ZGH-a potpuno i bezuvjetno jamči grad Zagreb te su one zapravo kvazi-municipalne, a ne korporativne obveznice. Time se sugerira da bi i premija rizika mogla biti umjerena, odnosno da bi konačna cijena mogla biti oko pet posto.

Međutim, dio tržišnih aktera vjeruje kako će novo zaduženje Holding teško proći ispod šest posto, a moguće i nešto iznad toga. Pritom se pozivaju na neke recentne operacije na tržištu obveznica, ali i na cijenu kreditnog zaduživanja Holdinga.

Tako se Ivan Dražetić, analitičar Intercapital Asset Managementa, u jučer objavljenom osvrtu pozabavio zaredalim plasmanima tzv. MREL obveznica banaka na tržištima regije; od Ceske Sporitelne do Nove Ljubljanske i Nove kreditne banke Maribor. Ukratko, radi se o prinosima koji premašuju i sedam posto.

U slučaju ZG Holdinga, riječ je, doduše, o zelenim obveznicama prema kojim u redovima institucionalnih investitora poput primjerice osiguravatelja postoje značajni apetiti, a nije beznačajno ni to što imaju bezuvjetno i neopozivo jamstvo Grada. Usto, mirovinski fondovi, koji uz nekoliko vodećih banaka drže glavninu dospijevajućeg izdanja, imaju stalne priljeve doprinosa (oko 100 milijuna eura mjesečno) raspoloživih za ulaganja.

Nije beznačajno ni što obveznice ZG Holdinga imaju bezuvjetno i neopozivo jamstvo Grada/J. Regović/PIXSELL

Opipljivo veći povrati
U dospijevajućem izdanju obveznica ZGH-a s objedinjene dvije tranše (1,8 milijardi kuna iz 2016. i pola milijarde kuna po proširenju izdanja 2017.) u portfeljima banaka je blizu 60 posto. Realno je očekivati da će banke glavninu tih s dospijećem reinvestirati kroz novo izdanje. Iako s nastavkom ciklusa povećanja ključnih kamatnih stopa EBC-a goleme viškove likvidnosti sada bezrizično mogu plasirati uz 3,50 posto, nove obveznice ZGH-a nose ipak opipljivo veće povrate.

No, Dražetić podsjeća da je zadnja kreditna zaduženja Holding realizirao uz oko 300 baznih bodova (tri postotna boda) povrh euribora. U svakom slučaju, vjeruje da će prinos na novo izdanje obveznica (izdanih svojedobno uz kamatni kupon od 3,875 posto) teško biti ispod šest posto. Inače, među top 10 imatelja obveznica koje uskoro dospijevaju, uz već spomenute banke i “mirovince” koji drže 20-ak posto izdanja, još su i Europska banka za obnovu i razvoj te državni Fond za financiranje razgradnje Nuklearne elektrane Krško.

Kad je pak riječ o uvjetima skorog izdanja, oni su u pogledu parametara održivosti vezani uz dva ključna pokazatelja uspješnosti. S jedne strane, to je povećanje postotka odvojenog prikupljanja komunalnog otpada s 37 posto u baznoj 2021. (s tim da je taj udjel lani pao na 36%) na ciljanih 58 posto u 2027., a druga varijabla je povećanje udjela obnovljive električne energije u ukupnoj potrošni sa 50 na 70 posto.

Ne ostvare li se te ciljane vrijednosti, po dospijeću obveznice (2028.) predviđeni su penali u vidu isplate jednokratne dodatne naknade u iznosu 0,25% od ukupnog nominalnog iznosa po svakom od zadanih kriterija. Dakle, ne ostvare li se oba, penali bi iznosili 0,50 posto nominalnog iznosa izdanja.

Ciljani postotak odvojenog prikupljanja komunalnog otpada mora s 37% u baznoj 2021. skočiti na 58% u 2027./S. B. Babić/PIXSELL

Obveze na istoj razini
Inače, Zagrebački holding je u prezentaciji investitorima iznio i ključne pokazatelje poslovanja u prošloj godini, prema kojima su poslovni prihodi Grupe povećani s 535 na 651 milijun eura. Operativna dobit EBITDA dosegnula je 74 milijuna eura nakon “minusa” od 38 milijuna eura godinu prije, a u konačnici je na razini Grupe nakon gubitka od 105 milijuna eura u 2021. za prošlu godinu iskazana neto dobit od 7 milijuna eura.

Na rast poslovnih prihoda najveći su utjecaj imali porast prodajnih cijena i količina prodanog plina (povećanje prihoda za 62 milijuna eura) te prihodi od refundacije troškova za zbrinjavanja građevinskog otpada nastalog od posljedica potresa u periodu 2020. – 2022., koji su prihode povećali za 27 milijuna. Na kraju 2022. dugoročne obveze ZGH-a iznosile su 894, a kratkoročne 538 milijuna eura, čime su u odnosu na godinu prije ukupne ostale gotovo nepromijenjene.