Kako bi osigurala zdravu konkurentnost i ekonomsku održivost generičkih lijekova – jedne od ključnih karika u zdravstvenoj skrbi većini bolesnika s teškim kroničnim bolestima na zajedničkom tržištu, Europska unija pokrenula je veliku reviziju farmaceutskog zakonodavstava EU-a. Posrijedi je reforma farmaceutske politika koja uključuje promjenu svih ključnih sastavnica: u prvom redu temeljnih propisa u području lijekova, ali i fleksibilizaciju prava intelektualnog vlasništva te učinkovitije upravljanje lancima opskrbe.

Ovo su reformske odrednice koje navode u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, čija je HUP- Udruga proizvođača lijekova, odnosno njezina direktorica Milka Kosanović, kao predstavnica Hrvatske sudjelovala na godišnjoj konferenciji Medicines for Europe koja je prošloga tjedna održana na Malti.

Udruga Medicines for Europe snažno je uključena, kako prezentiraju u proces reforme farmaceutske politike EU-a s ciljem kako osigurati pacijentima u Europi da imaju pravičan, pravovremen i siguran pristup lijekovima.

Pristup lijekovima

Prema predsjednici udruge Medicines for Europe Elisabeth Stampa, ova će reforma podrazumijevati sveobuhvatnu potporu proizvodnji i rješavanje trendova koji uporno potiču nestašice lijekova kroz Zakon o sigurnosti lijekova, tako da se kroz nove politike koje promiču održive i učinkovite proizvodne prakse stvori okvir za dodanu vrijednost, pristupačne inovacije, te ukloni problem nestašice osnovnih lijekova i znatno poboljša pristup lijekovima za bolje zdravstvene ishode za europske pacijente.

Što se Hrvatske tiče, HUP-Udruga proizvođača lijekova, kako navodi Kosanović, u suradnji s Ministarstvom zdravstva traži zajednička rješenja, no očito će aktivno participirati u predstojećim promjenama, također kako bi se hrvatskim građanima osigurao pristup lijekovima te održivo poslovanje industrije generičkih lijekova, kao i zdravstvenog sustava, “sve kako bi Hrvatska kao malo tržište, bolje prošla u budućoj raspodjeli ograničenih resursa”.

Što se Medicines for Europe tiče, reviziju farmaceutskog zakonodavstva EU-a ova udruga kao priliku za ubrzavanje pristupa pacijenata sigurnim, učinkovitim i pristupačnim lijekovima te za poboljšanje sigurnosti opskrbe Europe. No kako bi se u tome uspjelo njihovi se zahtjevi odnose na pravovremeno optimiziranje mjera koje potiču konkurentnost te bolji pristup lijekovima koji nisu patentirani. Pored toga predlažu i fleksibilni regulatorni sustav koji olakšava pravovremeni pristup lijekovima za pacijente i obuhvaća digitalne alate poput elektroničkih letaka s informacijama za pacijente.

Posljedice konsolidacije

U HUP-u još dodaju da je politika konkurentnosti generičkih lijekova, koja se temelji isključivo na cijeni, rezultirala rizikom opskrbe zbog konsolidacije tržišta, odnosno u ovom trenutku “čak 69% generičkih lijekova prisutnih na tržištu ima samo jednog ili maksimalno dva dobavljača, a broj konkurenata pada iz godine u godinu”.

Zdravstveni sustav, jednako tako pojašnjavaju, mora imati više izvora za ključne terapije, a za navedenu nepovoljnu situacija u Europi podsjećaju da je već uzrokovala drastično smanjenu konkurenciju za neke lijekove, odnosno tako je u razdoblju od posljednjih 10 godina primjerice u Poljskoj s tržišta nestalo 16 antibiotskih lijekova, u Španjolskoj 11 a u Francuskoj 10.

“U ranjivim terapijskim područjima konsolidacija napreduje još brže i dobavljači se zbog neodrživosti povlače s tržišta, što za pacijente znači manje mogućnosti liječenja. Konsolidacija i pritisak na cijene utječu i na sigurnost opskrbe u RH, gdje je u posljednjih 5 godina svaki treći dan povučen jedan lijek s tržišta, što ukupno do danas čini 1.500 lijekova. Istodobno, generički su lijekovi ključni za održivost zdravstvenog sustava, te predstavljaju čak 60% terapija za samo 4% udjela u zdravstvenom proračunu. O tome je HUP-Udruga proizvođača lijekova, koja okuplja gotovo 100% generičke i industrije biosličnih lijekova prisutne u Hrvatskoj višekratno informirala cjelokupnu javnost i sve nadležne razine”, navode u HUP-u.