Razdoblja između mjesečnih objava novih statističkih podataka o plaćama već prilično dugo prošarana su vijestima o novim zahtjevima za povećanjima primanja, a iz kompanija svako toliko stižu priopćenja o dizanju plaća, obično s naglaskom na one niže.

Ipak, za oko 1,4 milijuna zaposlenih u pravnim osobama prošlog je mjeseca za travanj isplaćena prosječna neto plaća nešto niža nego za ožujak. Prema Državnom zavodu za statistiku, iznosila je 1122 eura, što je 0,7 posto nominalno, a 1,7 posto realno manje nego mjesec prije (s prosječnih 1130 eura prosjeka).

‘Predah’ kao i lani
Time je prekinut ovogodišnji niz mjesečnih porasta (nominalno i realno), no to nije neuobičajeno; sličan “predah” rasta zabilježen je i u isplatama travanjskih plaća prošle godine. U travnju je, među ostalim, bilo i 12,6 posto manje plaćenih sati (u prosjeku 159).

Na godišnjoj razini prosječna neto plaća nominalno je viša za 12, a s obzirom na usporavanje inflacije u DZS-u navode kako to u realnim terminima znači porast za 2,8 posto (u relaciji sa stopom inflacije u svibnju kao mjesecu isplate i trošenja travanjskih plaćala realni rast ispao bi i nešto veći). Sve u svemu, u godišnjim usporedbama rast plaća zaposlenih u pravnim osobama već mjesecima premašuje stopu inflacije.

No, standard građana u Hrvatskoj i dalje je među najnižima u Europskoj uniji. Najnoviji pregled Eurostata sugerira da je – mjereno stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku – materijalno blagostanje hrvatskih kućanstava u 2022. blago poboljšano.

Međutim, time je, prema prvim procjenama europskog statističkog ureda, procijenjeni zaostatak za prosjekom EU smanjen na 25 posto. Veći zaostatak tog pokazatelja standarda kupovne moći, koji pokazuje koliko su dobara i usluga pojedinci konzumirali, bilo da su za njih plaćali sami ili su trošak snosile države odnosno nevladine organizacije, bilježe samo tri članice Unije (Slovačka, Mađarska i Bugarska).

Raspon tog indikatora na razini Unije kreće se luksemburških 36 posto iznad europskog prosjeka, pa do bugarskih 33 posto ispod njega.

U Hrvatskoj nižu od prosječne plaće ima približno dvije trećine odnosno oko 900.000 zaposlenih koji rade u pravnim osobama. Medijalna plaća isplaćena za travanj iznosila je 940 eura. U godišnjim usporedbama medijalna plaća viša je za 12,5 posto nego godinu prije, što je nešto veći godišnji rast nego kod prosječne plaće.

Isto tako, zbog ovogodišnjeg povećanja propisane minimalne plaće, iznadprosječan godišnji rast bilježe prosječna primanja 10 posto zaposlenih iz najnižeg platnog razreda, koje su više za oko 15,5 posto, mada su time stigle tek na 624 eura.

Najbolje ‘naftašima’
Najviša prosječna mjesečna neto plaća isplaćena za travanj bila je u djelatnosti vađenja sirove nafte i prirodnog plina, 3625 eura, dok je u prosjeku najniža, 742 eura, zabilježena u proizvodnji kože i srodnih proizvoda. U godišnjim usporedbama postotnim rastom prosječne neto plaće prednjače mahom djelatnosti s ispodprosječnim plaćama. Tako se najveći rast, 16,5 posto, bilježi u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima u kojima prosječna plaća iznosi tek nešto više od 900 eura.

Slično vrijedi i za građevinarstvo i djelatnosti pružanja usluga smještaja te pripreme i usluživanja hrane, u kojima su prosječne plaće na godišnjoj razini porasle za više od 14 posto, ali u obje su neto plaće u prosjeku također još osjetno ispod tisuću eura (915 i 913 eura). Kako bilo, uz i dalje razmjerno visoke stope inflacije i manjak radne snege, i nadalje je izgledan i nastavak pritisaka na rast plaća.