Uredba o tržištima kriptoimovine, poznatija pod kraticom MiCA, trebala bi znatno urediti tu industriju.

Međutim, malim mjenjačnicama koje su uvođenjem eura izgubile znatan dio prihoda i prebacile se na i na trgovinu kriptovalutama to bi mogao biti smrtni udarac. O aspektima MiCA regulative za Poslovni dnevnik govori Nikola Škorić, prvi čovjek Electrocoina, najveće domaće mjenjačnice kriptovalutama.

Prema vašem sudu, koliko će prilagodba na MiCA-u biti zahtjevna domaćim mjenjačnicama, posebno onim manjim te očekujete li da će dobar dio njih morati ugasiti poslovanje?
Prilagodba na MiCA-u sigurno će predstavljati ozbiljan proces za domaće mjenjačnice, ali i druge subjekte koji su u obuhvatu regulacije. Uredba predstavlja prvu sveobuhvatnu legislativu za cijelu industriju u Europskoj uniji i cilja biti “model law”, ali još je mnogo nepoznanica koje će, očekujemo, biti otklonjene donošenjem tzv. “layer 2” propisa i smjernica nadležnih tijela koji će definirati razne tehničke standarde i dati pojašnjenja o obvezama reguliranih subjekata. Nova će uredba postaviti jasan okvir pravila po kojima mjenjači, ali i svi ostali subjekti moraju poslovati kao i pravila nadzora kojih će se morati pridržavati.

Važno je spomenuti kako kripto industrija u Hrvatskoj uistinu ima čvrste temelje te odlične i uhodane odnose s domaćim regulatorima, koji sami često ističu da su otvoreni za suradnju s industrijom.

Smatram da je to vrlo bitna stavka kad govorimo o usklađivanju s MiCA-om jer sve dok će kripto mjenjačnice biti spremne predano raditi na prilagobi poslovanja, uvjeren sam da će nadležna tijela dati sve od sebe kako bi im u tome i pomogla, neovisno o volumenu prometa određene mjenjačnice.

S druge strane, zahtjevi koje pred mjenjačnice stavlja MiCA nisu jednostavni i uvjeren sam da će određeni dio manjih kripto mjenjačnica trenutno prijavljenih pri Hanfi prestati s poslovanjem naprosto jer će im ispunjavanje svih zahtjeva biti prekompleksno. To je svakako loša vijest za korisnike kripto mjenjačnica u Hrvatskoj, ali i za Electrocoin jer smo do sada sjajno surađivali s određenim brojem manjih kripto mjenjača.

Koji aspekt MiCA-e smatrate troškovno i kadrovski najzahtjevnijim za domaće mjenjačnice?
Najznačajniji financijski zahtjev MiCA-e svakako je bonitetni zahtjev prema kojem mjenjačnice moraju u svakom trenutku imati uspostavljenu bonitetnu zaštitu u obliku regulatornog kapitala ili police osiguranja (ili kombinacije ova dva instrumenta) i to u značajnom iznosu.

Tvrtke će morati imati minimalno 125.000 eura na računu ako će htjeti pružati usluge razmjene kriptoimovine za novčana sredstva ili drugu kriptoimovinu, a s obzirom na to da većina mjenjača posluje u obliku društva s ograničenom odgovornošću s minimalnim temeljnim kapitalom od 2500 eura, vjerujem da će ovo biti troškovno najznačajniji zahtjev.

Hoće li morati zaposliti još ljudi, ovisi o veličini mjenjača i broju transakcija koje provodi, ali svakako se nameću dodatne administrativne obveze održavanja razne dokumentacije i procesa, osobito postupaka za rješavanje potrošačkih pritužbi, ali i IT sustava i sustava sigurnosti.

U Hrvatskoj se kripto mjenjačkim poslovima bavi određeni broj fizičkih deviznih mjenjačnica koje uz zamjenu deviza nude i kupoprodaju kriptovaluta i pitanje je koliko će nakon pune implementacije MiCA-e njima poslovanje biti isplativo.

Nikola Škorić, suosnivač i direktor Electrocoina/PD

Je li Electrocoin već započeo pripreme za MiCA-u i u čemu se one sastoje? Koliko će prilagodba koštati?
Da, Electrocoin je već nekoliko mjeseci u procesu pripreme na novu regulativu, dok razvoj regulative pratimo od samog početka.

Svakodnevno istražujemo novi regulatorni okvir i pratimo sve relevantne događaje te, osim toga, aktivno komuniciramo s regulatorima i analiziramo svoje poslovanje kako bi ga nastavili uspješno prilagođavati nadolazećim promjenama, čak i prije no što one nastupe.

MiCA je trenutno u središtu našeg fokusa, a iako će primjena krenuti tek 30. prosinca 2024. te nam za sada nije poznato što će sadržavati svi podredni i prateći akti na EU i nacionalnoj razini, krenuli smo s pripremama operativnog planiranja, pravnog dijela i educiranja osoblja. Paralelno, radimo i na pripremi za primjenu tzv. “travel rule” regulative i proučavamo DORA-a okvir.

Electrocoin već godinama ima iznimno uhodane poslovne procese koji su usklađeni s pozitivnim propisima u RH i svim zahtjevima Ureda za sprečavanje pranja novca pri Hanfi, a uskoro ćemo zbog izmjena Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma morati proći registracijski proces pred Hanfom koji je vrlo sličan registracijskom procesu koji predviđa nadolazeća MiCA.

Upravo zato vjerujemo kako će nam, po završetku registracijskog procesa pred Hanfom i nakon upisa u Registar pružatelja usluga povezanih s virtualnom imovinom na nacionalnoj razini biti znatno olakšana prilagodba zahtjevima MiCA-e. Isto vrijedi i za druge subjekte registrirane pri spomenutom Registru. Teško je procijeniti ukupne troškove prilagodbe na regulativu, ali znamo da će to biti značajan trošak. Upravo zato očekujem kako većina mjenjačnica neće ni krenuti usvajati novu regulativu, nego će jednostavno ugasiti taj dio poslovanja.

Može li se reći da će stupanjem na snagu te regulative posao trgovanja kriptovalutama biti samo za velike igrače?
Ono što sa sigurnošću mogu reći jest da danas, tj. nakon stupanja zahtjeva iz MiCA-e na snagu, sigurno ne bih išao u pokretanje Electrocoina. Prije svega zbog prevelikih troškova regulatornih zahtjeva – Electrocoin smo 2014. pokrenuli s par desetaka tisuća kuna, danas to ne bi bilo dovoljno ni za par mjeseci troškova naših radnika i suradnika iz područja usklađenosti. Sudeći po tom, pokretanje posla trgovanja kriptovalutama vjerojatno već i jest prestao biti “posao za male igrače”.

S druge strane treba reći da je stupanjem na snagu ove regulative posao trgovanja kriptovalutama postaje puno bliži, jasniji, transparentniji te samim time i primamljiviji tradicionalnim sudionicima na financijskom tržištu i institucionalnim investitorima.

Hoće li se tzv. “veliki igrači’’ zbog ove regulative uistinu početi više baviti kriptovalutama ili drugom kripto imovinom, to još uvijek ne možemo znati, ali jasno je vidljiva njihova želja za uključivanjem.

Kako komentirate najavu Zagrebačke burze o namjeri ulaska u trgovanje kriptovalutama?
Očito je da se Zagrebačka burza dulje vrijeme pripremala za ovaj potez, budući da kontinuirano pokazuju uistinu zavidnu razinu poznavanja tržišta kriptovaluta te svih aktualnosti vezanih za kripto tržište što će im poprilično olakšati implementaciju nadolazeće MiCA uredbe. Činjenica da jedna tako visoko regulirana institucija ulazi u tržište kriptoimovine potez je koji zasigurno pokazuje upućenost u potencijal i mogućnosti ovog tržišta.

Vjerujem kako ZSE i Republika Hrvatska imaju sve potrebne temelje da hrvatsko tržište kapitala približe industriji kriptovaluta i obrnuto.

Očekujete li da će to u idućim godinama biti trend u burzovnom poslovanju u Europi, odnosno svijetu?
Ne bi me čudilo da kriptovalute postanu novi trend u burzovnom poslovanju. Naša industrija neprestano gradi i raste. Unatoč globalnom usporavanju ekonomije i brojnim krizama u industriji, sve od trenutka kad se pojavio bitcoin kao prva kriptovaluta razvoj novih rješenja i projekata nije stao.

Stoga ne sumnjam u nastavak eksponencijalnog rasta i razvoja industrije, ali i šire komercijalne primjene blockchain tehnologije, a samim time i kriptovaluta. Ipak, ne mislim da će kriptovalute postati dominantan trend burzovnog poslovanja, no svakako će izvršiti značajan utjecaj na budućnost trgovanja.