Kod izvoza neke stvari moramo mijenjati. Ne možemo se oslanjati samo na tržište EU-a. Moramo se uključiti u globalne trgovinske lance, gledati i na američko tržište, Aziju, kao i na tržište Afrike koje se otvara – poručuje Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta Zagreb, s prve konferencije o internacionalizaciji Hrvatske gospodarske komore. Moramo jer hrvatski poduzetnici izuzetno malo izvoze. Njih tek 16% svoju robu plasira na strana tržišta, dok od prodaje na stranim tržištima ostvaruju 24% ukupnih prihoda i to uglavnom na tržištu Europe. Ipak, prihodi od prodaje na stranim tržištima rasli su čak 41% u odnosu na 2021., a tješi i činjenica da raste broj malih i srednjih poduzeća koja izvoze. Unatoč ovih nekoliko pozitivnih pomaka na povećanju izvoza imamo mnogo posla, posebno kada se pogleda globalan kontekst.

“Za ovo desetljeće se kaže da je era niskog rasta, niskih ulaganja i niske suradnje. Protekcionizam već neko vrijeme jača na globalnoj razini, a on, kao i državni intervencionizam nisu dobri za izvoz jer nepovoljno utječu na svjetsku trgovinu. No i u takvim uvjetima moramo tražiti svoje prilike”, poručuje Ivanov napominjući da u hrvatskom slučaju neće biti dovoljno samo jačati brojke već i kvalitetu onoga što izvozimo. “Naš je izvoz i dalje previše radno i sirovinski intenzivan, premalo je temeljen na znanju i kapitalu i tu imamo prostora za promjene”, ističe Ivanov.

Iskoristili članstvo u EU

Unatoč brojnim izazovima, pa i inflaciji, rastu kamatnih stopa te otežanom financiranju, ulazak i Schengen te eurozonu domaćim izvoznicima mogu biti vjetar u leđa. Mogu jer nam je, kaže Ivanov, porasla vjerodostojnost na globalnoj razini i to treba iskoristiti. Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK-a, napominje pritom da su izvozno orijentirani hrvatski poduzetnici itekako iskoristili članstvo u Europskoj uniji, a koje je u posljednjih 10 godina (u EU) rastao 70%. Ukupno je prošle godine bio 31% veći te iznosio 5,7 milijarde eura.

No povećati izvoz sigurno nije lako. Za konkurentnost na globalnom tržištu nužna je inovativnost, kvaliteta i originalnost. Tvrtka Končar – Mjerni transformatori, primjerice, izvozi na više od 50 svjetskih tržišta, njihove su knjige narudžbi pune, imaju znanje i konkurentne proizvode, pa im je svejedno i dandanas izlazak na novo tržišta svojevrsni novi početak. “Nova nas tržišta uvijek izbace iz komfor zone te nas, na neki način, resetiraju. Sve što smo mislili da znamo shvatimo da zapravo ne znamo. Ali to nas i prisili da i dalje inoviramo i stvaramo nove proizvode”, ističe Davor Baković, direktor tvrtke KONČAR – Mjerni transformatori, te predsjednik Hrvatskih izvoznika.

Osim što za izvoz poduzetnici moraju imati proizvod i uslugu “više razine”, ono traži i iznimno mnogo vremena. Pripreme za izlazak na strana tržišta, naime, znaju trajati više godina, a za uspjeh će najvažniji biti distributeri i lokalni partneri.

Zvonimir Viduka, predsjednik Uprave Altproa, tvrtke koja je specijalizirana za razvoj i proizvodnju signalno-sigurnosnih uređaja za željeznice, a koje izvoze na čak 53 tržišta (Urugvaj je posljednje) kaže da je proces izvoza, barem u njihovom slučaju, gotovo jednak kao za lijekove. “Morate proći proces homogenizacije, koji nekada može biti brz, a nekada traje godinama. Pojedina tržišta, poput američkog, njemačkog, indijskog i slična imaju i brane za ulazak jer preferiraju lokalne proizvođače. U tom slučaju za nastup na njima morate imati lokalnog partnera”, objašnjava svu silu procedura koju moraju proći. No Altpro je živi dokaz da nema brane koja može zaustaviti širenje kvalitetnog i inovativnog proizvoda, pa tako trenutno planiraju investiciju i otvaranje novog pogona kojim će broj zaposlenih povećati s 220 na više od 300.

Polovica u izvoz

Veliki uspjeh na stranim tržištima imaju još dva domaća proizvoda. ABC sir te Antique Pelinkovac. Tvrtka Belje niti s jednim proizvodom kao s ABC sirom ne bilježi takav izvozni uspjeh. Tomislav Radišić, član uprave Belja, kaže da 50% proizvodnje izvoze, najviše na tržišta regije, ali i u Ameriku, Australiju, a od nedavno i u Irak. Cijeli proces pripreme izlaska na ovo tržište Bliskog izlaska trajao je, rekao je, između tri do četiri godine. Prvo su, kaže, morali uspostaviti kontakte, potom pronaći distributera pa prikupiti sve potrebne certifikate, a to isto trenutno rade i za tržište Južne Koreje.

Veliki uspjeh polučio je Pelinkovac Antique čija je proizvodnja s nekoliko desetaka tisuća boca u nekoliko godina prešla milijun. Milijun ne bi bio pređen bez izlaska na strana tržišta, a kako otkriva Ivana Barišić, direktorica izvoza tvrtke Meteor grupa – Labud, izvoze na sva tržišta EU-a, u SAD, Australiju, a uskoro bi trebali biti i na tržištu Kanade. Ova kompanija 32% svojih prihoda ostvaruje na stranim tržištima, a kako je naglasila Barišić, rast prihoda temelje upravo na izvozu.

Sudionici su istaknuli i da im gospodarska diplomacija dobro dođe, ali da ona neće biti presudna u izlasku na strana tržišta. Također presudni neće biti niti europski trgovinski sporazumi, a kojih je 42. “Oni nešto pojeftinjuju izvoz i umanjuju rizike, no ne otvaraju tržišta. To poduzetnici moraju sami”, ističe.