Ruska invazija na Ukrajinu 24. veljače prošle godine označila je eskalaciju velikog geopolitičkog preslagivanja kojem svjedočimo i srušila norme na kojima je svijet počivao od završetka 2. svjetskog rata. Međutim, ruska agresija udahnula je novi život NATO paktu te značajno ojačala transatlantske odnose. Kakav je stav SAD-a prema odnosima s Europom i Kinom, kako bi trebala izgledati sigurnosna arhitektura na “Starom kontinentu” te postoji li opasnost da EU nakon Rusije postane energetski ovisna o Americi razgovarali smo s Markom Gitensteinom, veleposlanikom SAD-a pri Europskoj uniji. Ovaj karijerni diplomat na dužnost u Bruxelles došao je prošle godine. Između 2009. i 2012. bio je veleposlanik SAD-a u Rumunjskoj odakle su i njegovi obiteljski korijeni.
Koliko su se, iz američke perspektive, promijenili međunarodni odnosi nakon 24. veljače 2022.?
24. veljače 2022. bio je odlučujući trenutak, ne samo za Europu, već i za Sjedinjene Američke Države i cijeli svijet. Putin se ozbiljno preračunao kada je mislio da može podijeliti Europu i potkopati transatlantske odnose. U posljednjih 16 mjeseci svjedočimo suprotnom. Europa i SAD pokazale su nevjerojatnu nepokolebljivost, jedinstvo i odlučnost. Sjedinjene Američke Države i Europska unija zajedno su uvele dosad nezabilježene sankcije Rusiji, pružile rekordnu vojnu pomoć Ukrajini i smanjile ovisnost o ruskim energentima. NATO je ojačao i postao predaniji, toliko da sada imamo 31. članicu s Finskom, a 32. je na putu. Hrvatska je odličan primjer bliskog partnerstva koje imamo s državama članicama kroz EU. Hrvatska je snažan saveznik SAD-a i regionalni lider u jugoistočnoj Europi. Obrambena suradnja između SAD-a i Hrvatske ostaje kamen temeljac našeg odnosa. Američka vojna pomoć Hrvatskoj dosegla je gotovo milijardu dolara u obuci, opremi, izgradnji infrastrukture i specijaliziranom vojnom obrazovanju. Nedavna potpora SAD-a od 140 milijuna dolara ove godine Oružanim snagama Republike Hrvatske zajednička je investicija za jačanje Oružanih snaga Republike Hrvatske i naše kolektivne sigurnosti. Naši vojnici služili su rame uz rame od Afganistana preko Poljske do Kosova i cijenimo ključnu ulogu Hrvatske kao značajnog doprinositelja regionalnoj stabilnosti i međunarodnoj sigurnosti.
Rusko-ukrajinski rat prijeti načelu koje je desetljećima podupiralo međunarodnu stabilnost – načelu protiv teritorijalnog osvajanja. Može li se to načelo obnoviti?
Optimist sam i ne bih se bavio ovim poslom da ne vjerujem u moć međunarodnog poretka, rješavanje sukoba i diplomaciju. SAD će nastaviti podupirati Ukrajinu koliko god je potrebno, kako bi se mogla nastaviti braniti i biti u najjačem mogućem položaju za pregovaračkim stolom kada za to dođe vrijeme. Naglasio bih da Rusija ostaje jedina prepreka miru, a ovaj rat danas može okončati zaustavljanjem napada i povlačenjem svojih snaga iz Ukrajine. To bi bio važan prvi korak za Rusiju da se vrati međunarodnom poretku.
Kako komentirate političke odnose između SAD-a i Europske unije u prošloj godini? Je li transatlantski savez dobio novu snagu?
Odnosi između SAD-a i EU-a nikada nisu bili jači. Govorio sam o tome ranije, ali jedan od primjera za to je sastanak predsjednice Europske komisije von der Leyen i predsjednika Bidena 10. ožujka. Bio sam na tom sastanku i iz prve ruke vidio blizak, produktivan, osoban odnos između njih. Njihovo partnerstvo utjelovljuje šire partnerstvo između SAD-a i EU-a – koliko su blisko i koliko dobro čelnici međusobno komunicirali, koliko su zajedničkog imali po pitanju vrijednosti koje podržavaju i koliko ćemo dobro surađivati u desetljećima koja dolaze.
Kao što je tada rekao predsjednik Biden, EU i SAD imaju “najopsežniji i najdinamičniji gospodarski odnos na svijetu”. I kako me voli podsjećati, dvije strane Atlantika čine polovicu svjetskog BDP-a. Ključ našeg uspjeha je u tome što smo naučili kako iskoristiti tu ekonomsku moć u ime očuvanja demokracije pred autokracijom. Rekao bih da je to jedna od najučinkovitijih i najintenzivnijih upotreba ekonomskog državništva od 1940-ih. Sjedinjene Američke Države i EU zajedno štite demokraciju od opasnosti autokracije, štite naš planet, proizvode čistu energiju, grade otporne lance opskrbe i brane međunarodni poredak.
Europa je značajno smanjila svoju ovisnost o plinu iz Rusije, koja je taj izvor energije koristila kao instrument političkog pritiska. SAD je sada značajan opskrbljivač EU-a plinom. Neki analitičari strahuju da će se EU ponovno naći pod političkim pritiskom, ali ovaj put iz SAD-a, a ne Rusije. Kako to komentirate?
Temeljna premisa svake takve “analize” je manjkava. SAD i Europa imaju najjače gospodarsko partnerstvo na svijetu. Za razliku od ruskog vodstva, obvezuju nas naše zajedničke vrijednosti, predanost demokraciji i vladavini prava. SAD već su godinama pouzdan opskrbljivač EU-a energijom. Primjerice, prošle smo godine više nego udvostručili cilj u pogledu ukapljenog prirodnog plina (UPP) u odnosu na prethodnu godinu, čime je EU-u isporučeno dodatnih 15 milijardi kubičnih metara. Umjesto da potiču ovisnost o bilo kojem izvoru ili zemlji, SAD su poduprle Europu u njezinoj energetskoj diverzifikaciji jer znamo da će je energetski sigurna Europa učiniti jačim partnerom SAD-u. Uspješnim pokretanjem LNG terminala na Krku Hrvatska se pojačala kao predvodnik, olakšavajući Europi pristup raznolikijim, pouzdanijim i otpornijim izvorima energije. Nastojimo produbiti našu energetsku suradnju, zbog čega je Ministarstvo energetike SAD-a ove godine u Zagrebu bilo suorganizator velike multilateralne energetske konferencije u Zagrebu kao potpora međunarodnom Partnerstvu za transatlantsku energetsku i klimatsku suradnju.
Kako komentirate zabrinutost Europe zbog mogućeg odlaska industrije u SAD nakon donošenja američkog Zakona o smanjenju inflacije?
Zakon o smanjenju inflacije (IRA) najznačajnije je izvršavanje političke i zakonodavne vlasti u povijesti SAD-a za rješavanje klimatske krize. Uložit će stotine milijardi dolara u smanjenje emisija stakleničkih plinova i borbu protiv klimatskih promjena. I SAD i EU prepoznali su da moramo surađivati u borbi protiv klimatskih promjena i ulagati u zelene tehnologije. Naši pristupi subvencijama, poreznim olakšicama ili drugim instrumentima mogu se razlikovati, ali rezultat će biti isti s obje strane Atlantika. Ostvarit ćemo svoje klimatske ciljeve i to zajedno.
Također bih naglasio da ovo nije igra nulte sume. Naša su tržišta i industrije neraskidivo povezani, a nama je u interesu da Europa zadrži snažnu industrijsku bazu čiste energije. Kao što je rekla predsjednica von der Leyen, naši nas poticaji mogu “međusobno ojačati, a ne navesti na natjecanje”. S time se u potpunosti slažem jer svi radimo na tome da obje strane Atlantika imaju snažna gospodarstva i industrije kako bi zadovoljile potrebe za čistom energijom u budućnosti.
Kako vidite europsku sigurnosnu arhitekturu u nadolazećim godinama? Treba li Europa graditi dodatne, neovisne obrambene kapacitete ili bi NATO trebao ostati jedina organizacija zadužena za europsku sigurnost?
Neupitno je da je u našem interesu da Europa bude sposobnija upravljati vlastitom obranom i surađivati s nama diljem svijeta. Snažniji EU bolji je partner NATO-u i vjerujemo da, kada NATO i EU surađuju, njihova suradnja potiče našu zajedničku sigurnost i blagostanje ne samo u transatlantskom prostoru, već i na globalnoj razini.
Finska je postala nova članica NATO-a, a uskoro bi to trebala postati i Švedska. Kako komentirate tvrdnje da je širenje NATO-a prijetnja ruskoj sigurnosti?
Glavni tajnik je to najbolje kazao kada je istaknuo kako NATO ne teži sučeljavanju i ne predstavlja prijetnju Rusiji. Rusija nema veto na sigurnosne odluke drugih zemalja, a vrata NATO-a ostaju otvorena. Savez će nastaviti odgovarati na ruske prijetnje i akcije na jedinstven i odgovoran način. Ponovio bih da je Rusija započela ovaj ničim izazvan rat protiv Ukrajine i Rusija bi ga mogla okončati u bilo kojem trenutku ako odmah povuče svoje snage iz Ukrajine.
Američki je predsjednik Joe Biden većinu svog dosadašnjeg mandata usvojio oštar ton prema Kini, nazivajući drugo po veličini svjetsko gospodarstvo najozbiljnijim konkurentom Americi. Dužnosnici u Europi usvojili su nešto drukčiji pristup, preferirajući zauzeti blaži stav prema Pekingu. Kako komentirate različit pristup Europe Kini?
Kao dio kineske strategije SAD-a za ulaganje, usklađivanje i natjecanje, vrlo smo zadovoljni što su europski i američki čelnici usklađeniji nego ikad u pogledu pristupa Narodnoj Republici Kini. Trebali bismo se usredotočiti na širu sliku jer su obje strane postale svjesnije potrebe za promicanjem diverzificiranih i otpornih globalnih lanaca opskrbe, postavljanjem visokih standarda za globalno gospodarstvo i suočavanjem s izazovima koje NR Kina predstavlja kao veliko netržišno gospodarstvo s vrlo različitim vrijednostima i interesima. Vjerojatno ste to vidjeli u izjavama savjetnika za nacionalnu sigurnost Jakea Sullivana, ministrice trgovine Gine Raimondo i ministrice financija Janet Yellen. Slažemo se u pogledu potrebe za smanjenjem rizika, a istodobno se nastavljamo baviti globalnim pitanjima kao što su klimatske promjene i globalno zdravlje. Stoga nastojimo održati linije komunikacije s Kinom otvorenima na svim razinama.
U govoru o ekonomskoj politici u travnju, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan jasno je dao do znanja da su SAD “za smanjenje rizika, a ne za razdvajanje” od Kine. Međutim, mnogi analitičari sumnjaju da ciljani pristup smanjenju rizika može uspjeti. Trebaju li SAD i Kina smanjiti trenutačnu razinu gospodarske suradnje?
Većina analitičara sumnja da je razdvajanje moguće, i s time se slažemo. Vlade s obje strane Atlantika već su poduzele korake za poboljšanje mehanizama za provjeru ulaganja, preispitivanje i ograničavanje, prema potrebi, izvoza određenih tehnologija koje bi ugrozile transatlantsku sigurnost ako padnu u ruke protivnika te, prema potrebi, diverzifikacije lanaca opskrbe. Nadalje, i dalje tražimo otvorene linije komunikacije o svim gospodarskim pitanjima s NR Kinom, kao dvama najvećim svjetskim gospodarstvima.
Trgovinski suficit Kine s SAD-om već je godinama problem za američku administraciju. Kako vidite rješenje tog problema u novim geopolitičkim odnosima?
Kao što je tajnik Blinken istaknuo na posljednjem američko-europskom Vijeću za trgovinu i tehnologiju u Švedskoj, svi imamo koristi od trgovine i ulaganja s Kinom. Usredotočeni smo na smanjenje rizika, a ne na razdvajanje i čuo se isti jezik od vođa s obje strane Atlantika. Rat u Ukrajini jasno je pokazao da se ovisnosti o autokratskim režimima zbog ključnih zaliha lako mogu pretvoriti u ranjivosti. Moramo biti jasni u pogledu nekih izazova koje predstavlja odnos s NR Kinom. SAD i EU usklađeniji su nego što smo ikada bili u ovom izazovu i uspjet ćemo zajedno.
