Novi kineski premijer Li Qiang rekao je 13. ožujka na konferenciji za novinare nakon završetka sjednice Svekineskog narodnog kongresa i Kineske narodne političke savjetodavne konferencije o odlučnosti Kine da nastavi s reformama i otvaranjem te velikoj šteti koje bi “odvajanje” nanijelo međuovisnom američko-kineskom odnosu. Većina odgovora premijera Li Qianga na pitanja novinara bila su o domaćem gospodarskom razvoju, ali kineski gospodarski razvoj neodvojiv je od međunarodnog tržišta i otvaranja prema svijetu, a također neodvojiv od SAD-a, najvećeg svjetskog gospodarstva i važnog trgovinskog partnera.
Što je razvoj Kine donio svijetu?
Prije svega, premijer Li Qiang naglasio je kako je “otvaranje prema svijetu osnovna kineska nacionalna politika i bez obzira na to kako se vanjska situacija mijenja, Kina će nepokolebljivo ići naprijed”. Ove godine obilježava se 45. godišnjica kineske reforme i otvaranja, a otkako je Deng Xiaoping počeo provoditi reforme i otvaranje krajem 70-ih, razvoj Kine postignut je otvaranjem zemlje, privlačenjem stranih ulaganja i dubokom integracijom u svjetsko gospodarstvo.
Reforme i otvaranje razvili su Kinu i utjecali na svijet. Bez reforme i otvaranja, Kina se ne bi mogla otresti siromaštva i zaostalosti, a bilo bi nemoguće postići povijesnu transformaciju BDP-a po stanovniku sa 158 dolara 1978. na 12.000 dolara danas. Kao najmnogoljudnija zemlja na svijetu, razvoj Kine također je sreća za mir i razvoj svijeta. Da je Kina, sa 1,4 milijarde stanovnika, ostala siromašna i zaostala, pa čak i podložna sukobima, nastala bi glad i pojavile bi se izbjeglice, što bi imalo nezamisliv utjecaj na svjetski mir i razvoj. Osim toga, s povećanjem nacionalne snage, Kina se također transformirala iz jednostavne zemlje koja privlači strana ulaganja u veliku zemlju-ulagača, doprinoseći više od 35% svjetskom gospodarskom rastu posljednjih godina.
Posljednjih godina javno mnijenje ponekad dovodi u pitanje kinesku politiku otvaranja, kao da međunarodna i domaća politika “dvostruke cirkulacije” koju je predložila kineska vlada znači da će Kina zatvoriti vrata otvaranju i usredotočiti se samo na domaće gospodarstvo. U stvari, ovakvo razumijevanje je pogrešno i jednostrano jer shvaća “dvostruku cirkulaciju” kao “jedan ciklus”. Kao što je premijer Li Qiang rekao, kineska vrata neće biti zatvorena, već će se otvoriti još šire. Na primjer, u smislu privlačenja stranih ulaganja, kinesko stvarno korištenje stranog kapitala u 2022. godini iznosilo je više od 189 milijardi dolara, što je rekordno visoko, i povećanje je od gotovo 50 milijardi dolara u odnosu na prije tri godine.
Ne samo da je Kina još uvijek globalno investicijsko žarište, već se i transformira iz “svjetske tvornice” u “svjetsko tržište”. Od studenoga 2018. Kineski međunarodni uvozni sajam, koji se održava u Šangaju, glavna je mjera kojom Kina aktivno otvara svoje tržište i dijeli mogućnosti razvoja sa svijetom. Sajam se do sada održava već pet uzastopnih godina, čak i tijekom epidemije. Više od 2800 poduzeća iz 127 zemalja i regija sudjelovalo je na Kineskom međunarodnom uvoznom sajamu u Šangaju 2022. godine. Mnoge bliskoistočne i afričke tvrtke koje je autor kontaktirao izvozile su svoje proizvode u Kinu sudjelovanjem na Shanghai Expou, poput suhog čilija i kave iz afričke zemlje Ruande, koji su se posljednjih godina pojavili na stolu kineskih potrošača.
Drugo, međuovisni odnos između Kine i SAD-a je onaj u kojem suradnja koristi objema stranama, a u borbi gube obje. Kina je najveća zemlja u razvoju i drugo najveće svjetsko gospodarstvo, dok su Sjedinjene Američke Države najveća razvijena zemlja i najveće svjetsko gospodarstvo. Gospodarstva Kine i SAD-a međusobno su povezana, i svaka ima koristi od razvoja drugog. Visokokvalitetna i jeftina roba proizvedena u Kini ne samo da zadovoljava dnevne potrebe američkih potrošača, već i pridonosi smirivanju rasta inflacije s kojom se suočavaju Sjedinjene Američke Države i ublažavanju globalne krize u lancu opskrbe. Iako su Sjedinjene Američke Države tijekom Trumpove administracije izazvale takozvani “trgovinski rat” s Kinom, međuovisni trgovinski odnosi i dalje su bliski. Prema kineskim statistikama, obujam trgovinske razmjene između Kine i SAD dosegao je gotovo 760 milijardi dolara u 2022., što je rekordna povijesna razina. Gledajući unaprijed, ne samo da se kineska industrija mora duboko integrirati na američko tržište, već kineskim tvrtkama trebaju američke narudžbe; američka visoka tehnologija, američke tvrtke, pa čak i roba široke potrošnje poput automobila i kozmetike, također trebaju kinesko tržište.
Kinesko tržište nudi nepobjedivost
Kao jedinstveno veliko tržište s više od 1,4 milijarde stanovnika, uz kontinuirano jačanje kineske gospodarske snage i poboljšanje životnog standarda i razine dohotka Kineza, segment potrošača sa srednje visokim prihodima u Kini je sve veći, a razina potrošnje sve je viša. Bilo da se radi o kineskoj tvrtki ili stranoj tvrtki, tko god može steći uporište na ogromnom kineskom tržištu, bit će nepobjediv u globalnoj tržišnoj igri u 21. stoljeću.
Što se tiče one retorike “odvajanja” između Kine i Sjedinjenih Država, ona je produkt mentaliteta “novog hladnog rata” i potpuno zaboravlja da je doba ekonomske globalizacije u kojoj živimo doba u kojem su gospodarstva raznih zemalja međusobno ovisna, isprepletena i tijesno povezana, provode se različiti stupnjevi suradnje i podjele rada, a tokovi kapitala, tržište rada, informacije, sirovine, poslovanje i upravljanje odavno su nadišli nacionalne granice, i kreću prema internacionalizaciji i integraciji. Ako bi krenuli protiv ekonomske globalizacije i uključili se u “odvajanje” i “razbijanje lanca”, to bi značilo vratiti kotač povijesti, a nijedna zemlja od toga ne može imati koristi.
Na kraju, premijer Li Qiang također je rekao da Kina i Sjedinjene Američke Države mogu i trebaju surađivati, kinesko-američka suradnja ima veliki potencijal, a obuzdavanje i suzbijanje nikome nisu korisni.
