Do kraja godine možemo očekivati ​​rast između jedan i dva posto, dok bi “herojski scenarij” iznosio 2,5 posto”, zaključak je nedavno održane sjednice Vijeća BDP-a, stoji u zapisniku sjednice, u kojeg je Danas imao uvid. To je pesimističnije od projekcija državnih institucija, Narodne banke, koja prognozira da će rast BDP-a biti u rasponu od dva do tri posto, ili Ministarstva financija, koje za ovu godinu predviđa rast od 2,5 posto, te također od procjena Svjetske banke, koja očekuje rast srbijanskog gospodarstva od 2,3 posto.

Najveća briga

Vijeće na čelu s premijerkom Anom Brnabić posebno je zabrinuto što će biti s ovogodišnjom poljoprivrednom žetvom zbog obilnih kiša, ali i pada u građevinarstvu, a posebice “nepotrebnih zastoja u gradnji i željeznici”. Kako se navodi u zapisniku, premijerka je ocijenila da su “izneseni rezultati vrlo loši te izrazila bojazan da sjednice Vijeća BDP-a, koje se održavaju od početka godine, nisu dale nikakve rezultate te da Vlada neće ostvariti rezultate koji su zacrtani kao ciljevi”, posebice u pogledu izvođenja građevinskih radova i postupka izdavanja građevinskih dozvola.

U prvom tromjesečju ove godine u građevinarstvu je zabilježen pad stalnih cijena (kada se izuzmu učinci poskupljenja) za 0,5 posto, dok je u visokogradnji vrijednost izvršenih radova pala za čak 20 posto.

U prvom kvartalu ove godine BDP je porastao za 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. Ekonomist Saša Đogović ističe da gospodarska situacija ide nadolje, a da jedino energetika koči industriju zbog velikog pada prošle godine u ovo vrijeme, zbog čega sada bilježi veliki skok proizvodnje. Osobna potrošnja je u padu i zbog inflacije i manje potražnje za kreditima. Ne vjerujem da će BDP ove godine dosegnuti 2,5 posto, pa čak ni 2,3 posto koliko predviđa Svjetska banka.”, napominje Đogović. Prema njegovim riječima, velika je neizvjesnost i teško je procijeniti gospodarski rast ove godine i zbog političke nestabilnosti.

“Razina ulaganja u zemlji ovisit će o tome hoće li se politička kriza rješavati u institucijama ili na ulici, a za što je najodgovornija Vlada, a to je priljev izravnih stranih ulaganja.”, napominje uz konstataciju da će rast ove godine biti slab i ispod prosjeka zapadnog Balkana.

Ni Ljubodrag Savić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, nije optimist, pogotovo zbog onoga što se događa u Europi. “Teško da Srbija može dobro proći ako su Italija ili Njemačka u recesiji. Neki stručnjaci kojima vjerujem očekuju da će se recesija u Njemačkoj dugoročno produbiti. Ugovor o isporuci ruskog plina preko Ukrajine istječe 2024. godine, a ako se ne produlji, pitanje je hoće li biti plina za industriju, a za dio industrije to nije samo gorivo nego i sirovina, “ napominje Savić.

Previsoka inflacija

Podsjeća da u Srbiji oko 80.000 ljudi radi u tvornicama njemačkih kompanija koje proizvode za poznatog kupca. “Ako za njih nema narudžbi, za te ljude nema posla”, upozorava, dodajući da veliki devizni priljevi u zemlju dolaze od radničkih doznaka iz EU.