Polovica gospodarske snage Hrvatske je u Zagrebu. Pokazuju to i najnoviji podaci Fine iz obrađenih financijskih izvješća koje su domaće tvrtke predale za prošlu godinu. Glavni hrvatski grad, u kojemu živi manje od četvrtine stanovnika, u odnosu na ostale dijelove Hrvatske dominantan je po svim kriterijima. Na njegovu području sjedište ima trećina od 150.900 tvrtki, u njima je bilo zaposleno 38% svih radnika u gospodarstvu, a prihodi koje ostvaruju gotovo su polovica svih prihoda hrvatskih kompanija (536 milijardi kuna), kao i dobiti (35,7 milijardi kuna), ali u prošloj godini zaslužni su i za najviše gubitaka ostvarenih u gospodarstvu. Iskazali su gubitak od 17,5 milijardi, što čini više od 62% gubitaka hrvatskih tvrtki u 2022.
Diktiranje tempa
To je značajno pogoršanje u usporedbi s rezultatima koji su zabilježeni godinu ranije, jer su iskazani gubici zagrebačkih tvrtki porasli više od 132%, a time i njihov udio u ukupnim rezultatima. U 2021. Zagreb je “proizveo” oko 45% svih gubitaka domaćeg gospodarstva. Ipak, oni koji su pozitivno poslovali, a njihova ukupna dobit porasla je za 19%, pridonijeli su da, kad se podvuče crta, zagrebačko gospodarstvo godinu zaključi s konsolidiranom neto dobiti od 18,2 milijarde kuna. Na godišnjoj razini to ipak znači slabiji rezultat, za 18%.
Zagrebačke kompanije diktiraju tempo ukupnom gospodarstvu, prihodi su im rasli brže od prosjeka na državnoj razini, ali i rashodi. Značajno brže rastao je i izvoz, stopom od 61% naprama 42% na državnoj razini, s time da u izvozu Zagreb na nacionalnoj razini sudjeluje sa 42%. Iznadprosječan je rezultat i u uvoznim poslovima, u kojemu Zagreb prednjači. Njegove tvrtke ostvaruju 59% ukupnog uvoza, a lani su imale i njegov snažniji rast u odnosu na prosjek. Povećan je iznad 40%, gotovo pet postotnih bodova više od prosječnog porasta uvoza u prethodnoj godini.
Promatra li se najvećih deset kompanija, slika zagrebačkog gospodarstva de facto je slika gospodarstva Hrvatske. Izostaju, naime, s nacionalne liste tri velike kompanije, koje sjedišta imaju izvan Zagreba, PPD koji je pozicioniran u Vukovaru, te Lidl u Velikoj Gorici i Plodine u Rijeci.
Ina je lider, s više od 22 milijarde kuna prihoda, a za razliku od godinu ranije, na listu su u sam vrh stigle dvije tvrtke koje su se podigle s krčkim LNG terminalom i trgovinom ukapljenim prirodnim plinom – MET Croatia Energy Trade i MVM CEEnergy Croatia. One su preskočile Konzum Plus, te HEP-Proizvodnju, Petrol, Hrvatski Telekom, trgovački lanac Spar, HEP Elektru i farmaceutsku kompaniju Pliva.
Među 10 sa 17 zaposlenih
Tih je deset kompanija ostvarilo zajedno više od petine svih prihoda u hrvatskom gospodarstvu, više od 118 milijardi kuna prihoda, te je ostvarilo više od tri milijarde kuna neto dobiti. Najjača desetorica zapošljavaju nešto manje od sedam posto zaposlenih u gospodarstvu Hrvatske, ukupno 25.700 radnika, pri čemu valja primijetiti da dva nova igrača među prvih 10 zajedno imaju svega 17 zaposlenih.
Tradicionalno, zagrebačke plaće odskaču od onih na nacionalnoj razini, a lani su u prosjeku iznosile 7990 kuna neto, 700-njak kuna više nego u okruženju u tzv. zagrebačkom prstenu, a 1017 kuna više od prosjeka neto plaće koje su isplaćene u hrvatskom gospodarstvu.
Promatra li se pokazatelje za proteklih pet godina, trendovi u zagrebačkom gospodarstvu su pozitivni, unatoč vidljivom tragu koji je na rezultate ostavila pandemija koronavirusa u 2020. U odnosu na 2018. broj poduzetnika porastao je za oko 14%, broj zaposlenih pri tom je, istina, rastao nešto sporije, oko 4%, ali su prosječne plaće porasle gotovo za 25%. Prihodi su veći za 43, a rashodi za 44%, a konsolidirana neto dobit za preko 14%.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.<span style=”background-color: #ffffff;”>Tih je deset kompanija ostvarilo zajedno više od petine svih prihoda u hrvatskom gospodarstvu, više od 118 milijardi kuna prihoda, te je ostvarilo više od tri milijarde kuna neto dobiti.</span>
Znači, tim perjanicama hrvatske ekonomije je brutto dobit 2,5%.
Oče masonerija da digne velikogorički zid?
Evo veli immouchmachine u friedrischeinu Miete 8-9 eura kvadrat…
a minimalac 1200,1300… Lidl 1600 eura…
znači stanarina ista ko u ZG, samo sa pravima podstanara, znači gazdu ne vidiš nikad, kad se nes pokvari samo se popravi itd…
Plaća dupla..
Kamata na štednju 2,5 posto 😁
Znači 6000 kuna je dobra plaća..
Toliko ima znanstveni novak…
Prije 20 godina u njemačkoj su bile bolje plaće.. ( i nekretnine jeftinije) mislim čak da je u 90 ima med sestra imala 1000 eura(2000 maraka)
U biti penzije su na 80 posto plaće 😎
Uključite se u raspravu