Nacionalni bruto domaći proizvod porastao je po godišnjoj stopi od 2,1 posto u četvrtom tromjesečju 2022. (i po sezonski prilagođenoj stopi od 1,9 posto), prema procjeni objavljenoj u najnovijem Macroeconomic Monitoru istraživačkog instituta Finance Think.

Nema investicija

Taj rast BDP-a, prema Finance Thinku, ostvaren je “u uvjetima relativno solidnog rasta osobne potrošnje (2,7 posto) i snažnog pada bruto investicija (-22,3 posto)”. Izvoz je porastao (7,1 posto), ali je uvoz zabilježio relativno značajan pad (-4,3 posto), što je uz pad investicija odraz visoke ekonomske nesigurnosti, navodi se u izvješću.

Prema Finance Thinku, javna potrošnja nastavila se konsolidirati (-5,9 posto), što je, kažu istraživači, korespondiralo s “nižim ostvarenim proračunskim deficitom u odnosu na planirani (samo 8,2 posto u cijelom kvartalu)”.

“Usporavanje gospodarstva vidljivo je u poljoprivredi (0,1 posto) i industriji (0,8 posto) te u nekoliko uslužnih djelatnosti, dok su građevinarstvo i trgovina, promet i hoteli zabilježili značajan rast od preko 10 posto”, navodi se u Makroekonomskom monitoru Finance Thinka. Inflacija je usporila na 16,1 posto u prvom tromjesečju 2023., nakon što je dosegla svoj vrhunac od 19,3 posto u prethodnom tromjesečju, prema istraživačima.

“Ovo usporavanje, kao i prethodni rast, potaknuto je slabljenjem globalnih pritisaka na cijene energije i cijene u nekoliko grupa hrane, ali temeljna inflacija, koja isključuje ove komponente, i dalje pokazuje značajnu postojanost, zahtijevajući daljnje pooštravanje monetarne politike i iznimne fiskalne mjere. razboritost politike.

Istraživači procjenjuju da je nezaposlenost u prvom kvartalu 2023. iznosila 13,3 posto, nastavljajući silazni trend.

Nema optimizma

“U nizu je, međutim, došlo do strukturnih metodoloških promjena, zbog čega nije moguća izravna usporedba s prethodnim brojkama”, napominju.

Istraživački institut smanjio je predviđeni rast BDP-a za 2023. na 2 posto s dosadašnjih 2,4 posto, a predviđeni rast cijena od 8,9 posto ostaje nepromijenjen.