Samo Grad Zagreb i dvije županije u Hrvatskoj, Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska, imaju veći broj zaposlenih od ukupnog broja stranaca koji rade u Hrvatskoj, a ako se broj stranih radnika nastavi povećavati sadašnjim tempom, uskoro će biti veći i od broja ljudi koji rade u PGŽ-u, piše Novi list.

Službenih brojki o tome koliko je stranaca trenutno zaposleno u Hrvatskoj, odnosno koliko ih je među osiguranicima koji plaćaju mirovinske doprinose, a čije podatke vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, nema, ali prema procjenama Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, među hrvatskim osiguranicima je i nešto više od 95 tisuća stranih radnika.

Broj stranaca koji su osiguranici u Hrvatskoj, odnosno onih koji plaćaju mirovinske doprinose, veći je od broja osiguranika u 18 hrvatskih županija. Broj zaposlenih stranaca u Hrvatskoj veći je za nekoliko tisuća od broja osiguranika, odnosno zaposlenih po svim osnovama, čak i u dvije gospodarski jake županije – Istarskoj i Zagrebačkoj, a gotovo se izjednačio s brojem građana Hrvatske koji su prijavljeni na burzu rada.

Oko osam tisuća je stranih osiguranika državljana zemalja europskog gospodarskog prostora, što uključuje, osim članica EU-a, i Norvešku, Lihtenštajn i Island. U te skupinu spadaju još i radnici iz Švicarske. U ovu skupinu u velikom broju spadaju menadžeri ili drugi visokopozicionirani zaposlenici koju u Hrvatsku dolaze iz matičnih tvrtki koje su kupile poduzeća u Hrvatskoj ili su osnovale podružnice.

Migracije

Najčešće su motivi ‘dva u jedan’: Makedonski radnici u novom sezonskom ‘egzodusu’ u Hrvatsku

Preostalih oko 87 tisuća stranih osiguranika u Hrvatskoj su državljani trećih zemalja, a još uvijek dominiraju oni iz susjednih država koje nisu članice EU-a, ali u posljednjih nekoliko godina struktura stranih radnika se značajno mijenja i hrvatski gospodarstvenici sve dalje posežu za radnom snagom. Procjene kažu da mirovinski staž u Hrvatskoj skuplja najviše državljana Bosne i Hercegovine, njih oko 28 tisuća.

Na drugom mjestu su radnici iz Srbije kojih je oko 12,7 tisuća. Na trećem mjestu su se i prema prijavi u mirovinsko osiguranje učvrstili državljani Nepala, kojih je oko sedam tisuća.