Početkom ožujka svjedočili smo pokretanju nove velike akcije čišćenja nezakonitih gradnji i pokušaja zaustavljanja divlje gradnje na hrvatskoj obali. Krenulo se s Istrom i desetak tamošnjih objekata na području Rovinja, Ližnjana i Umaga, a prije desetak dana svjedočili smo dosad najvećoj akciji inspektora na području Dalmacije. Rušenje tamošnje bespravne gradnje Stipe Latkovića u Vrujama, koja je godinama u Dalmaciji bila simbol divlje gradnje i inertnosti države u zaustavljanju destrukcije prirode, aktivisti su slavili i otvarali šampanjac. Budući da uklanjanje ilegalnih gradnji tek uzima zamah, zanimalo nas je tko su tvrtke koje Državni inspektorat angažira na tom poslu, te koliko stoji angažman. Tim više što je u tijeku natječaj inspektorata za novi trogodišnji okvirni sporazum za ove poslove, a procijenjena vrijednost tog posla iznosi 3,5 milijuna eura bez PDV-a. Inspektorat, naime, želi sklopiti sporazum o suradnji s 10 građevinskih tvrtki s kojima bi za pojedine projekte organizirao brze postupke nadmetanja. Natječaj je otvoren do 21. lipnja, ali u njemu se ne navode konkretniji podaci o mogućem obujmu posla.

Iznenađuje, međutim, gotovo potpuna nezainteresiranost Državnog inspektorata za medijsku prezentaciju i odgovore na upite i davanje relevantnih podataka o tim poslovima. Čak se novinarima sugerira da se u hrpi nekonzistentnih, nesistematskih i necjelovitih materijala na oglasniku javne nabave snalaze sami. Na upit koliko je do sada rušenja ilegalno sagrađenih objekata realizirano i koliko je stajao taj pothvat, u Državnom inspektoratu kratkim odgovorom uputili su nas na službene stranice oglasnika javne nabave, na kojima su, kako je poručeno u kratkom odgovoru, dostupni svi podaci o sklopljenim ugovorima temeljem provedenih postupaka javne nabave, imena izvođača radova i vrijednost ugovora, kao i podatak o broju objekata koje se planira ukloniti i područje na kojem se nalaze. No, činjenica je da se jednostavnim pretraživanjem oglasa u EOJN-u ne mogu pronaći svi podaci, primjerice koliko su koštala uklanjanja objekata u Istri prije mjesec dana. Konkretan podatak dostupan je tek za spomenuti medijski najatraktivniji projekt rušenja Latkovićevog kompleksa u Vrujama. Projekt je obavljala pulska tvrtka TGT Adriatik, koja je na javnom natječaju bila najpovoljnija i taj je posao bila spremna izvesti za 254 tisuće eura.

Tvrtka je to u vlasništvu obitelji Jakša, čiji su godišnji prihodi na razini od 10,5 milijuna eura, a tvrtka, prema podacima Poslovna.hr za 2022., ima 30-ak zaposlenih. I na poslovima u Istri radili su radnici i bageri ove pulske tvrtke, kao i bespravno sagrađenih kuća na Čiovu, a vrati li se “film”, TGT Adriatik jedan od onih koji redovito obavljaju poslove za građevinsku inspekciju, jer se u arhivima može pronaći da ugovore o suradnji na uklanjanju bespravnih objekata ima još iz 2005.

Među tvrtkama koje su temeljem okvirnog sporazuma obavljale poslove uklanjanja objekata za inspektorat redom su one koje dolaze iz redova malih i srednje velikih – tu su Eurco iz Vinkovaca, tvrtka sa stotinjak zaposlenih i godišnjim prihodima na razini od 13 milijuna eura, te zagrebačka tvrtka Joning u vlasništvu Josipa Nikolića, koja posljednjih godina bilježi rast prihoda, lani su dosegli 6,5 milijuna eura, a broj zaposlenih prelazi 40.

Tijesna suradnja

Najviše zaposlenika ima, pak, Gradilište svratišta, tvrtka Dragana Radića, za koju radi više od 200 radnika, a godišnji prihodi tvrtke lani su prešli 19 milijuna eura. Te su tvrtke s DI, a temeljem okvirnog sporazuma, tijesno proteklih godina surađivale na uklanjanju objekata koji su prijetnja sigurnosti ljudi na područjima koja su bila pogođena potresom, a poslovi koje su zaključivale imaju različite vrijednosti, od 10-ak do 250 tisuća eura. No, nakon potresa, slijedi novi val poslova, uklanjanja bespravnih gradnji.

Više od 7 tisuća postupaka

U svojim istupima u sklopu posljednjih rušenja ilegalnih gradnji, glavni državni inspektor Andrija Mikulić iznosio je podatke kako je u Istri od 2019., kada je osnovan DIRH, građevinski inspektori obavili više od 1600 nadzora u kojima je utvrđeno niz nepravilnosti u gradnji i uklonjeno 128 ilegalnih objekata. Mikulić je iznio i podatak da je tijekom prošlog mjeseca u Hrvatskoj uklonjeno 31 bespravno izgrađen objekt, a dominantno je riječ o priobalnim područjima, gdje je divlja gradnja i uzela najviše maha.

U posljednje četiri godine, kako je glavni inspektor objavio, građevinski inspektori pokrenuli preko 7 tisuća postupaka rušenja. Koliko će takvih postupaka morati obaviti sama država, ni na aktualnom natječaju za okvirni sporazuma za iduće tri godine Državni inspektorat ne precizira, budući da, zbog prirode posla, nije moguće utvrditi precizne brojke i iznose.

U dokumentaciji, na koju su nas u DI uputili, navodi se tek površina u kubnim metrima koju bi okvirno trebalo ‘zbrinuti’. No, sigurno je da za građevince posla neće manjkati, nakon što su bili zauzeti poslovima s objektima na potresom pogođenim područjima, jer ponovno se otvara i niša u kojoj, nažalost, ima posla, ali ne na gradnji, već razgradnji.