Eurozona je kliznula u recesiju u prvom tromjesečju na krilima pada domaće potrošnje zbog viših troškova zaduživanja, pokazale su revidirane procjene Eurostata.

Sezonski prilagođen BDP u eurozoni pao je u prvom tromjesečju 0,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je zabilježen jednak pad. Dosadašnji podaci pokazivali su rast aktivnosti na početku godine za 0,1 posto i stagnaciju na kraju 2022. Podaci pokazuju da je eurozona u prvom tromjesečju kliznula u recesiju jer je ekonomija pala dva tromjesečja zaredom.

Upola slabiji rast

U EU je BDP u prva tri mjeseca ove godine porastao za 0,1 posto u odnosu na prethodni kvartal, upola slabije od prvih procjena. Na kraju prošle godine pao je za 0,2 posto, dvostruko snažnije no što je Eurostat procijenio sredinom svibnja. Na godišnjoj razini aktivnost je na oba područja porasla za jedan posto. U posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju uvećana je 1,8 posto u eurozoni i za 1,7 posto u EU, u skladu s dosadašnjim Eurostatovim procjenama.

Do kraja ožujka ekonomija je izgubila potporu državne potrošnje koja se u eurozoni smanjila 1,6 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, odnosno za 0,9 posto u Uniji. Na kraju 2022. bila je porasla za 0,8 posto u eurozoni i za 0,4 posto u EU.

Pala je i potrošnja kućanstava, ali znatno slabije nego u prethodna tri mjeseca, za 0,3 posto na oba područja. Na kraju 2022. bila je pala za 1,0 posto u eurozoni i za 0,9 posto u EU. Performans odražava pritisak viših troškova zaduživanja u eurozoni kojima monetarna politika pokušava obuzdati inflaciju. Cijene energije smanjene u odnosu na prošlu godinu, no poskupljenja su se proširila i na ostale sektore.

Pad izvoza

Ulaganja tvrtki stabilizirala su se u odnosu na prethodno tromjesečje i porasla su za 0,6 posto u eurozoni i za 0,3 posto u EU. Na kraju 2022. bila su potonula za 3,5 u eurozoni i za 2,8 posto u EU. Izvoz se u eurozoni smanjio za 0,1 posto dok je u EU bilježio isti postotni rast. U zadnja tri prošlogodišnja mjeseca bio se smanjio za 0,2 posto, odnosno 0,3 posto u EU. Uvoz je u prvom tromjesečju pao za 1,3 posto na oba područja, upola blaže nego na kraju 2022. Među zemljama koje su dostavile podatke, najveći je pad aktivnosti na tromjesečnoj razini bilježila Irska, za 4,6 posto, slijedi Litva s 2,1 posto.

Hrvatska je u prvom tromjesečju bilježila 1,4-postotni rast u usporedbi s prethodna tri mjeseca kada je porasla za 0,5 posto. Najbliži je Hrvatskoj Portugal s 1,6-postotnim rastom BDP-a. Predvodnik rastom bila je Poljska, 3,8 posto.

Na godišnjoj razini najveći pad aktivnosti u prvom tromjesečju imala je Estonija, 3,7 posto, slijedi Litva s 2,7 posto te Mađarska s 1,1 posto. Najveći porast bilježi Španjolska, za 3,8 posto, slijede Cipar i Malta s rastom 3,4, odnosno 3,2 posto. U Hrvatskoj je BDP u prvom tromjesečju porastao za 2,6 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, nakon 3,7-postotnog rasta u prethodna tri mjeseca.