Telekomunikacijsko tržište tijekom proteklih 20-ak godina prošlo je kroz tektonske promjene od dolaska, odlaska i opet dolaska novih igrača, spajanja i akvizicija, uvođenja 3G, 4G do sadašnjeg 5G, više aukcija radiofrekvencijskog spektra, IPO-a HT-a, više izmjena regulativa. No unatoč ubrzanom razvoju tržišta i sveprisutnoj digitalizaciji, Hrvatska i dalje značajno zaostaje za ostatkom Europske unije. Zašto je tome tako i što nam je činiti kako bismo ostvarili zaokret pojašnjava Siniša Đuranović, član Uprave Hrvatskog Telekoma za korporativne poslove.

Prema podacima DESI indeksa za 2022 Hrvatska je na 21. mjestu dok je u kategoriji Povezivosti na 24. mjestu uz trend udaljavanja od EU prosjeka. Koji su razlozi za takvo stanje?

U Hrvatskoj se sve više prepoznaje digitalizacija kao ključan pokretač društva i gospodarstva, kako od strane javnih politika i društva tako i od strane poduzetnika. Međutim, naši EU susjedi su puno prije nas uvođenje digitalnih tehnologija stavili u središte svojih aktivnosti.

Zahvaljujući tome, ispred nas su i neće biti jednostavno uhvatiti korak s onima koji se u utrku krenuli dok smo mi još stajali na startu. Područje u kojem imamo prostor za napredak u odnosu na ostatak EU su zasigurno fiksne mreže gdje je potrebno pronaći načine za poticanje naših građana da koriste dostupne optičke mreže i uživaju dobrobiti digitalizacije.

Međutim, treba reći da radimo velike iskorake kada je riječ o digitalizaciji. Imamo iznimno kvalitetne IT stručnjake i u toj sferi smo među boljima u Europi. Imamo vrhunske mobilne mreže koje svojom pokrivenošću i performansama nadmašuju mobilne mreže značajno bogatijih i ekonomski naprednijih država nego što je Hrvatska. Imamo isto tako i jasnu strategiju na razini države da je digitalizacija smjer kojim želimo ići.

Ambiciozni ciljevi koje je Vlada postavila Strategijom digitalna Hrvatska do 2032. godine pokazuju da znamo smjer u kojem želimo ići i da želimo poduzeti potrebne korake da do tamo dođemo.

Spomenuli ste fiksne optičke mreže koje građani ne koriste u dovoljnoj mjeri. Vaš konkurent A1 nedavno se pohvalio 15 do 20% nižim cijenama od svog najvećeg konkurenta – što ste očito vi. Jesu li onda vaše cijene dio problematike zašto korisnici nisu na optici?

Ne mogu komentirati cjenovnu politiku naše konkurencije niti navode o razlici u odnosu na naše cijene. Ono što mogu reći je da su cijene Hrvatskog Telekoma i dalje regulirane od strane regulatora HAKOM-a i stoga HT nema cjenovnu fleksibilnost niti mogućnost prilagodbe tržištu kao što je to slučaj kod ostalih operatora na tržištu. Dodatni problem s kojim se suočavamo je što nismo ravnopravni s našim konkurentima niti kada želimo pružati usluge korisnicima preko mreža koje su izgradili drugi operatori. Čak i u toj situaciji kada nastupamo kao izazivač, jer nemamo svoje mreže već koristimo ono što su izgradili drugi, naše cijene prema korisnicima i dalje su regulirane i nismo u mogućnosti konkurirati cijenama koje nude ostali operatori.

Što je potrebno da bi vidjeli konkretne pomake u vidu povećanja korištenja optičkih mreža?

Rješenje je jednostavno i ide u korist građanima i poslovnoj zajednici – deregulacija. U urbanim sredinama u kojima je prisutno postojano tržišno natjecanje i ubrzana izgradnja optičkih mreža, tamo gdje nijedan operator nije dominantan i svi operatori grade svoje vlastite mreže, regulacija koja ograničava cjenovnu politiku samo HT-a više nema smisla.

Trenutna situacija, za koju se nadamo da će se uskoro promijeniti, stavlja naše konkurente u za njih vrlo povoljnu situaciju da, primjerice, mogu povećati svoje cijene bez rizika od gubitka korisnika budući da HT nema cjenovnu fleksibilnost kao svi drugi operatori. Smatramo da se tu radi o nelojalnoj konkurenciji jer sukladno trenutnoj regulativi HT ne može učiniti cijene optike atraktivnijima i to jasno stavlja naše najveće konkurente u povoljniju poziciju.

Cilj regulative nije koristiti ijednom operateru, već stvoriti jednake uvjete za sve, što trenutno nije slučaj. Deregulacija koja bi sve operatore stavila u ravnopravan položaj bi za neminovan rezultat imala jačanje tržišne utakmice, potaknula bi i investicije, a korisnici bi bili u boljoj poziciji.

Inflacijska klauzula je već mjesecima aktualna teme, otkad su svi telekom operateri uključili u svoje opće uvjete opciju da je uvedu. Jedini koji je dosad to uveo jest A1 podizanjem cijena za 8,5 posto. Kakvi su HT-ovi planovi po tom pitanju?

Još nismo donijeli odluku o mogućem usklađenju cijena. To nije floskula, već činjenica, jer iako se radi o standardnoj praksi u većini europskih zemalja, iako mnogi dobavljači s kojima surađujemo inzistiraju na usklađenju cijena s inflacijom, iako smo unatoč pozitivnoj Vladinoj mjeri suočeni s višestrukim povećanjem troškova električne energije, a inflacija utječe i na naše operativno poslovanje, ovo pitanje ne shvaćamo olako.

Kad smo kod električne energije, cijene su u 2022. zabilježile neviđene razine, a Vlada je intervenirala. Kako se kao gospodarstvenik, i to onaj koji zbog prirode svog posla koristi velike količine, nositi s time?

Jedan od najvećih energetskih kriza u posljednjih 50 godina na globalnoj razini morala je uzeti svoj danak i u Hrvatskoj. Paket mjera Vlade tu je bio presudan potez koji je omogućio da u trenutku kad je to najvažnije gospodarstvo nastavi funkcionirati, ali izazovi su i dalje prisutni i zato je od presudnog značaja poduzeti korake kako bi osigurali održivo poslovanje i u budućnosti.

Jedan takav primjer je i desetogodišnji virtualni korporativni Ugovor o opskrbi električnom energijom iz obnovljivih izvora (Virtual Power Purchase Agreement – vPPA) kojeg smo nedavno potpisali s Professio Energia, a u sklopu kojeg će električnu energiju iz obnovljivih izvora u količini od 50 GWh godišnje proizvoditi vjetroelektrana koja će se izgraditi na lokaciji Mazin Gračac. HT je već par godina na 100% zelenoj električnoj energiji, a redovna isporuka energije putem vPPA će nam omogućiti da podmirimo značajan dio vlastitih godišnjih potreba za električnom energijom iz obnovljivih izvora.

Spomenuli ste održivost koja je isto dio vaše nadležnosti. Gdje je održivost na listi prioriteta HTa?

Održivost je sastavni dio strategije Hrvatskog Telekoma. Svojim ulaganjima, izgradnjom krucijalne ICT infrastrukture, implementacijom vlastite strategije održivog razvoja omogućujemo cijelom ekosustavu da posluje i živi održivije. To smatramo svojim ključnim doprinosom. Pristup održivom razvoju temelji se na tri ključna područja djelovanja: klimatske promjene, učinkovitost resursa i digitalnu uključivost. Uvjereni smo kako je jedini način da se ostvari željeni i opipljiv iskorak da se održivost sagledava isključivo kao jedna zaokružena cjelina. To je i načelo kojim se vodimo u svom poslovanju s jasnim kratkoročno i dugoročno zadanim ciljevima koji obuhvaćaju sve tri ESG dimenzije. Cijela poanta provedbe održivog razvoja jest unaprijediti poslovanje na održiv i odgovoran način, što dodatno stvara vrijednost, ne samo za kompaniju već i za sve njene dionike. To se odražava na razne načine – od smanjenja rizika za dugoročno uspješno poslovanje do povećanja otpornosti krizama, veće učinkovitosti, konkurentnosti i vrijednosti. Uostalom, ulaganja u ESG su među najbrže rastućoj klasi imovine na svijetu, a činjenica jest kako je postotak S&P 500 kompanija koje primjenjuju ESG metrike porastao s 57% u 2021. godini, na 70% u 2022. godini.