Proces odlučivanja kada je riječ o pitanjima proširenja Europske unije morat će se promijeniti u dogledno vrijeme jer je pitanje primanja novih članica presudno za budućnost europske obitelji – jedan je od zaključaka dvodnevne konferencije “Europska Hrvatska –  retrospektiva i prospektiva“ koju je u Dubrovniku organizirao Ured europskog zastupnika Tonina Picule. Kakva je budućnost proširenja EU-a, primanja u članstvo država zapadnog Balkana, ali i Ukrajine i Moldavije u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu bilo je riječi na panelu „Na granicama Europe: Treba li nam nova strategija proširenja“.

Kako je kazao europarlamentarac Andreas Kubilius, EPP-ov izvjestitelj u sjeni za novu politiku proširenja, EU će počiniti grešku ako Ukrajinu ostavi izvan proširenja. Na to se nadovezao Hannes Swoboda, posljednji izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku koji kaže da nije očekivao da će od ulaska Hrvatske u EU 2013. proteći 10 godina bez primanja nove članice. „Europskoj uniji nedostaje hrabrosti da djeluje u pravcu proširenja. Ona nema vremena za politiku čekanja s obzirom na rat u Ukrajini“, ocijenio je Swoboda. Tonino Picula smatra kako se na području Balkana dogodio svojevrsni paradoks. Naime, svaka kriza kroz koju je Europska unija prolazila od 2008. godine smanjivala je želju njezinih članica da primaju nove države. Međutim, ruska invazija na Ukrajinu tu je želju opet potaknula. Međutim, upravo u ovom trenutku u zemljama koje žele u EU slabe proeuropske političke opcije. Prema njegovom sudu, Lisabonski ugovor u dogledno će vrijeme morati biti revidiran, kao i sustav odlučivanja u EU. „Mislim da je potrebno odustati od konsenzusa kada se odlučuje o otvaranju pojedinih pregovaračkih poglavlja. Konsenzus bi trebalo ostaviti samo kada je u pitanju otvaranje i zatvaranje pregovora sa zemljom kandidatom“, kazao je Picula.

Približavanje Europskoj uniji mnogo bi značilo za Kosovo, smatra premijer Albin Kurti koji je podsjetio da je 95 posto stanovnika te države sklono ulasku u EU. No, Kurti se osvrnuo i na jačanje euroskepticizma, posebno u državama poput Mađarske – koja je među pet članica EU-a koje ne priznaju Kosovo – i modela „iliberalne demokracije“. „Demokracija ne može biti iliberalna jer nema demokracije bez poštivanja ljudskih prava. Samim time, ni dodjele europskog novca ne bi trebalo biti bez poštivanja europskih vrijednosti“, ocijenio je Kurti.