Financijska pismenost rasla na 70%, ali zato je ponašanje u padu

Autor: Poslovni.hr , 08. lipanj 2023. u 22:00
Foto: Neva Zganec/PIXSELL

Potrebna unaprjeđenja odnose se na dugoročna financijska planiranja, pa tako i u pogledu mirovine.

Prosječna ocjena financijske pismenosti građana iznosi 12 od mogućih 20 bodova ili 60 posto, rezultati su istraživanja za 2023., a neznatno su bolji u odnosu na istraživanje iz 2020., kada je prosječna ocjena bila 59%. Hrvatska narodna banka (HNB) i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) predstavile su rezultate trećeg istraživanja financijske pismenosti građana Hrvatske, a anketno ispitivanje u ožujku je provela agencija Ipsos na uzorku od 1000 ispitanika od 18 do 79 godina. Ukupna ocjena je kombinacija financijskog znanja, stavova i ponašanja potrebnih za donošenje dobrih financijskih odluka.

Digitalna pismenost

Pritom, usporedba s dva ranije provedena istraživanja, iz 2016. i 2020., pokazuje da financijsko znanje građana kontinuirano raste, sa 60% u 2016. na 65% u 2020. te na 70% ili 4,91 bod od mogućih sedam u 2023. Bolji rezultat ostvaren je i kod komponente financijskih stavova ili odnosa prema novcu, koji su u ovom istraživanju iznosili 59% (2,37 bodova od mogućih četiri), u odnosu na 56% u 2020. godini, dok je prosječna ocjena financijskog ponašanja građana pala s 56 na 53%, to jest na 4,73 boda od mogućih 9.

Kada se promatra financijska pismenost u cjelini, istraživanje je pokazalo da su mlađi od 19 godina skupina s najnižom prosječnom ocjenom, 10,9, dok najvišu ocjenu imaju oni u dobi od 40 do 49 godina, 12,4, te od 50 do 59 godina, 12,3.

U kontekstu financijskog ponašanja, istraživanje je pokazalo i da 70% građana uvijek ili često pažljivo razmisli prije nego nešto kupi, 63% ih osobno vodi financije kućanstva i imaju kućni proračun, dok ih 47% postavlja dugoročne financijske ciljeve. U segmentu odnosa prema novcu opet najnižu ocjenu ima dobna skupina mlađih od 19, (2,0), dok građani u dobi od 50 do 59 godina imaju najvišu ocjenu (2,6). Pritom, 25% građana je izjavilo da živi za danas ne misleći na budućnost, dok 43% radi suprotno, a 33% građana preferira trošiti novac danas nego dugoročno štedjeti, rezultati su istraživanja koje je predstavio direktor Ipsosa Srđan Dumičić. Prvi puta mjerena je i digitalna financijska pismenost, koja uključuje pitanja o poznavanju digitalnih tehnologija, ponašanju i stavovima vezanim uz ponašanje u digitalnom svijetu. Prosječna ocjena digitalne financijske pismenosti građana Hrvatske iznosi 4,9 od mogućih 10 bodova, pri čemu je najbolji rezultat ostvaren u komponenti digitalnog ponašanja, 2,2 boda od mogućih četiri ili 56%, a najlošije u digitalnom znanju, 1,2 boda od tri ili 39%.

Špekulacije i ulaganja

“Ljudi kada i više znaju, ne znači da se počinju i bolje ponašati i više te odgovornije voditi računa o vlastitim financijama”, izjavio je guverner HNB-a Boris Vujčić.

Potrebna unaprjeđenja u pogledu ponašanja odnose se na dugoročna financijska planiranja, pa tako i u pogledu mirovine, kao i vođenje računa o tome koliko se novca troši, a koliko štedi. Državni tajnik Ministarstva financija Davor Zoričić rekao je da je jedan od najvažnijih ciljeva financijske pismenosti razlikovanje između špekulacije i ulaganja, u tom kontekstu apostrofiravši važnost tzv. narodnih obveznica, koje je upisao velik broj građana, a koje po Zoričićevom mišljenju imaju sve karakteristike kvalitetne investicije.

Komentirajte prvi

New Report

Close