Depoziti banaka kod Centralne banke BiH za prva četiri mjeseca ove godine smanjeni su za čak 895 milijuna KM, a ključno je pitanje gdje je taj novac završio.

Naime, depoziti banaka su 31. prosinca prošle godine iznosili 7,2 milijarde KM, što je vidljivo iz Izvješća o poštivanju currency boarda koje je objavila Centralna banka BiH. Četiri mjeseca kasnije, odnosno zaključno s 30. travnjom, ti bankarski depoziti iznosili su 6,3 milijarde KM.

Centralna banka smiruje
U Centralnoj banci BiH tvrde da nema razloga za brigu jer je riječ o smanjenju viška iznad obvezne rezerve koji su banke povukle, vjerojatno radi kreditiranja. No stručnjaci i poslovna zajednica strahuju da je taj novac izvučen iz Bosne i Hercegovine jer činjenica je da će kreditiranje pasti.

“Radi se o smanjenju viška iznad obvezne rezerve. Ključni razlozi smanjenja je financiranje kreditnog rasta koje banke imaju, a logično je da ga financiraju iz vlastitih izvora. Bilo je i dosta povlačenja novca građana, vjerojatno za ulaganje u nekretnine.

Pad depozita je zaustavljen u prve dvije dekade ovog mjeseca”, rekao je Dragan Kulina, član Upravnog odbora Centralne banke BiH, istovremeno ističući da su ukupni depoziti u bankama rasli i da su na kraju godine iznosili 31 milijardu KM, a danas su 31,2 milijarde KM.

S druge strane, za razliku od stava da je novac povučen za kreditiranje, iz poslovne zajednice kažu da je činjenica da su plasmani banaka prema gospodarstvu pali i da to predstavlja veliki problem za gospodarstvo.

“Taj novac nije otišao u kredite. Službeni podaci Agencije za bankarstvo govore da je pad kreditiranja gospodarstva oko sedam posto. Država, u našem slučaju Republika Srpska, mora nešto učiniti po tom pitanju, a jedno od rješenja je da napravimo banku koja će kreditirati gospodarstvo, jer bez nje nam neće biti dobro u narednom periodu”, rekao je Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

Komentar činjenice da su depoziti pali za 895 milijuna KM, što nedvosmisleno pokazuju podaci Centralne banke BiH, pokušali smo dobiti od Udruženja banaka Bosne i Hercegovine. Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH, kaže: “Depoziti banaka nisu pali, samo su preusmjereni s računa bez prihoda na račune s prihodom. Stanje depozita gotovo je isto kao i na kraju godine”.

Pritisci izvana
Stručnjaci u BiH ističu da će monetarno “zatezanje” u Europi, kao i najnovija inicijativa o suspenziji pravila zaduženja na dvije godine u Americi, sigurno nastaviti vršiti pritisak na globalnu i domaću likvidnost.

“U narednom razdoblju može se očekivati ​​smanjenje novčane mase. U situaciji kada tri mjeseca imate prinos na američke državne vrijednosne papire iznad pet posto, alternativa je europskim bankama koje drže depozite kod ECB-a stopa od 3,25 posto.

Alternativa bankama u zemljama koje nisu u EU, posebno onim bankama koje su u grupi i nalaze se na periferiji EU, držanje je sredstava kod ECB-a. Tržišni mehanizam ukazuje da sredstva idu tamo gdje su prinosi veći. Za očekivati ​​je da će dvije trećine toga iznosa završiti u inozemstvu”, rekao je ekonomist Saša Stevanović.

Na pitanje kako objasniti pad depozita banaka kod Centralne banke BiH, a istovremeno rast ukupnih depozita, Stevanović kaže da, iako povećavamo te ukupne depozite, zbog različitih tržišnih i političkih okolnosti, oni nisu “zaposleni u domaćem gospodarskom sustavu”.