Izraelski ministar vanjskih poslova Eli Cohen boravio je u Zagrebu gdje se sastao sa svojim hrvatskim kolegom Gordanom Grlićem Radmanom, premijerom Andrejem Plenkovićem i predsjednikom Zoranom Milanovićem.

Bio je to, nakon 12 godina stanke, prvi službeni posjet jednog izraelskog ministra vanjskih poslova Hrvatskoj. Tim povodom, s ministrom Cohenom, razgovarali smo o gospodarskoj i političkoj suradnji Izraela i Hrvatske, mogućnostima napretka i globalnim prijetnjama s kojima se svijet suočava.

Ministre Cohen, koji je razlog Vašeg dolaska u Zagreb?
Naši su odnosi s Hrvatskom važni i strateški i pravo je vrijeme da ih unaprijedimo još više. U posljednjih nekoliko godina vidimo poboljšanje odnosa Hrvatske i Izraela na mnogim poljima, najprije u međunarodnoj suradnji u UN-u i EU, a onda i u gospodarstvu. Primjerice, trgovinska razmjena zadnjih je godina iznosila oko 250 milijuna eura i to je jako dobro.

Bilo mi je važno doći ovdje, nakon 12 godina, tijekom kojih nijedan izraelski ministar vanjskih poslova nije došao u posjet Hrvatskoj. Imali smo vrlo plodonosne sastanke s hrvatskim premijerom, predsjednikom i ministrom vanjskih poslova. Uložiti ćemo naše znanje i iskustvo kako bismo podržali Hrvatsku da postane članica OECD-a.

Razgovarali smo o turizmu, posebice o broju izravnih letova između naših zemalja. Umjesto jednog kojeg sad imamo, obje su zemlje spremne povećati izravne letove na tri-četiri tjedno. Spremni smo proširiti područje suradnje i na druge sektore, poput inovacija i kibernetičke sigurnosti. S tim u svezi, složili smo se da će Ministarstva vanjskih poslova Hrvatske i Izraela u srpnju održati ekonomske konzultacije.

Smatramo da se Europa suočava s dva važna izazova nakon početka rata između Rusije i Ukrajine, a to su sigurnost i energija. Izrael u tim poljima može mnogo ponuditi. Imamo jako dobre vojno-industrijske kompanije koje mogu biti relevantne za Europu, pa i za Hrvatsku, a naše izvore plina možemo iskoristiti za diversifikaciju potreba za energijom u Europi. Govorili smo i o bilateralnom partnerstvu između Hrvatske i Izraela, ili možda čak i neke treće strane, poput Cipra ili Egipta, koji mogu biti energetski relevantni.

U vezi s neuspješnom nabavom borbenih zrakoplova Barak, spomenuta je velika suradnja Izraela i Hrvatske u obrambenoj, tehnološkoj i poljoprivrednoj industriji, posebice vašoj naprednoj tehnologiji navodnjavanja poljoprivrednih površina. Gdje smo sada? Je li što realizirano?
Ja sam prije radio u biznisu, pa vidim suštinu. U konačnici, 2022. je bila jako dobra za odnose među našim državama i vjerujem da možemo učiniti puno više. Što se tiče Barak aviona, budući da je F-16 zapravo američki proizvod, trebalo nam je njihovo odobrenje za prodaju, međutim, Izrael ima raznovrsnu opremu od koje je većina danas temeljena na 100% izraelskoj tehnologiji. Što se tiče poljoprivrede, treba imati na umu da je u Izraelu 60% zemlje pustinja, ali, bez obzira na to, danas možemo zadovoljiti sve naše potrebe i još izvozimo povrće i voće u svijet.

Također podmirujemo sve naše potrebe za vodom, ali i više od toga, besplatno dajemo vodu našim susjedima, pa čak koristimo i naša postrojenja za distribuciju vode u različite zemlje. Mislim da u poljoprivredi definitivno možete upotrijebiti neku izraelsku tehnologiju.

Izrael u suočavanju s brojnim izazovima nailazi na inovativna rješenja u mnogim područjima, od kojih su neka relevantna i za Hrvatsku. Što je po vašem mišljenju osnova tog napretka?
U Izraelu pokušavamo iskoristiti svaki nedostatak i pretvoriti ga u prednost. Primjerice, nedostatak vode pretvorili smo u prednost razvojem izvrsne tehnologije u tom segmentu. S druge strane, budući da trpimo mnogo kibernetičkih napada, razvili smo rješenja i za to, te je danas više od 20% globalnog tržišta kibernetike u rukama izraelskih kompanija. Definitivno smo voljni podijeliti iskustva i mogućnosti, a na tom polju postoji dobra suradnja između Hrvatske i Izraela. Dakle, što se tiče umjetne inteligencije, imamo vrlo napredne tvrtke koje se njome bave.

Na ekonomskim konzultacijama u srpnju koje sam već spomenuo, osim investicija, turizma i energetike, razmotrit ćemo u kojim još područjima možemo surađivati. Primjerice, Hrvatska ima puno sportaša s izvanrednim rezultatima, a mi daleko zaostajemo za vašim sportskim postignućima, pa možda i sport može biti polje suradnje, s obzirom na to da je Izrael razvio “sport-tech” tehnologije u tom području. Hrvatski ministar vanjskih poslova u studenom će posjetiti Izrael i mi ćemo verificirati i promovirati sve aktivnosti koje budu prihvaćene.

Hrvatskim kolegama smo također ponudili da pošalju svoje studente u Izrael, na tehnološke studije, recimo kibernetičke tehnologije. Danas imamo više od 100 izraelskih studenata koji u Hrvatskoj, uglavnom, studiraju medicinu, tako da definitivno možemo razmjenjivati ​​studente. Obrazovanje je osnova svega.

Dok sam bio ministar gospodarstva i industrije, nudio sam dosta poticaja tvrtkama, ali oni su rekli, “dobro, imat ćemo nula poreza, ali kako ćemo napraviti posao ako nemamo talentiranih ljudi”? Dakle, to je baza, imati talentirane i obrazovane ljude. Izrael je broj jedan u R&D-u, to je zapravo 5,4% našeg BDP-a. Izrael je i broj jedan po dobitnicima Nobelove nagrade po glavi stanovnika. Na početku se to čini trošak, ali nakon nekoliko godina, vidite plodove tih ulaganja.

Sve više znanstvenika i tehnoloških stručnjaka upozorava na ozbiljnost prijetnji koje umjetna inteligencija može predstavljati čovječanstvu. Najistaknutiji problem je razvoj autonomnih smrtonosnih oružja. Je li to postaje najveća prijetnja čovječanstvu?
Ne mislim da je to prijetnja čovječanstvu, mislim da bismo trebali koristiti umjetnu inteligenciju kako bismo svoje živote učinili lakšim, učinkovitijim. Mi u Izraelu ne vjerujemo u regulativu. Primjerice, prije su ljudi govorili da će kibernetika biti alat za zločine koji uništavaju svijet, otimaju novac. Trenutačno ne osjećamo da nam treba regulativa, ali cijelo vrijeme procjenjujemo situaciju. Mislim da će dominantne zemlje, Europa, SAD i Izrael učiniti sve da se ova tehnologija koristi samo u dobre svrhe.

Hrvatska je prijašnjih godina bila popularna destinacija izraelskih turista, no pandemija je to, kao i sve ostalo, usporila. Vraćaju li se trendovi iz 2019.? Kakva su očekivanja od nadolazeće sezone?
Reći ću vam jednu tajnu. Vaš ministar vanjskih poslova čestitao mi je na mom drugom posjetu Hrvatskoj, nekad kao ministru gospodarstva, a danas kao ministru vanjskih poslova. Rekao sam mu da sam posjetio Hrvatsku i prije četiri godine, na tjedan dana sa svojom obitelji. Imate prekrasnu zemlju, i preporučujem svim Izraelcima da je dođu posjetiti. Izraelci vole putovati, a jedan od prioriteta je povećanje broja izravnih letova. Četiri izravna leta tjedno značajno će doprinijeti turističkom sektoru, ali i poslovnoj zajednici.

Kako Izrael vidi razvoj i rješavanje krize u Ukrajini (stječe se dojam da je izraelska diplomacija dosad bila jedna od suzdržanijih po tom pitanju)?
Jako sam ponosan što sam bio prvi ministar iz Izraela i s Bliskog istoka koji je posjetio Kijev. Zapravo je Izrael bio jedina zemlja s Bliskog istoka koja je poslala ministra vanjskih poslova u posjet Kijevu. Imao sam jako dobar sastanak s predsjednikom Zelenskim i točno sad, dok mi razgovaramo, izraelski i ukrajinski vojnici zajedno rade u Poljskoj na implementaciji našeg alarmnog sustava koji bi mogao spasiti živote ukrajinskih ljudi.

Šaljemo mnogo humanitarne pomoći Ukrajincima i podržavamo sve relevantne UN-ove rezolucije u vezi s Ukrajinom. Od početka smo jasno rekli da podržavamo suverenitet i cjelovitost Ukrajine. Iako imamo vrlo složenu situaciju, što se tiče nekih interesa s Rusijom, uglavnom prema židovskoj zajednici u toj zemlji, jer Rusija je također igrač na Bliskom istoku, mislim da smo poslali jasnu poruku što se tiče Ukrajine.

Koliko ponašanje i pozicija Irana ugrožavaju sigurnosnu situaciju na Bliskom istoku, primjerice, razvoj nuklearnog i raketnog programa i suradnja s Rusijom?
Izrael je jaka država, može se zaštititi i napasti Iran, ako treba. Ali, govorili smo o Rusiji i Ukrajini, a Iran je jedina zemlja koja Rusiju opskrbljuje oružjem. Zapravo, iransko oružje u ovom trenutku ubija europske civile u Ukrajini. Mislim da smo u posljednjih godinu dana vidjeli da su odnosi između Izraela i EU-a, a uglavnom E3, Grčke, Francuske i Njemačke, postali vrlo bliski, jer vide prijetnje iz Irana kao što ih mi vidimo iz Izraela.

Treba se sjetiti da je Iran svjetski broj jedan u financiranju terorističkih organizacija diljem svijeta, oni financiraju islamski Džihad, Hezbollah, Hamas i druge skupine. Iran je kao rak, tko spava s Iranom, tko posluje s Iranom, neće dobro proći. Pogledajte Libanon, Iran je uništio tu zemlju, uništili su Siriju, uništili su Irak, potkopavaju Jemen.

Zašto postoje dvije vojske u Libanonu? Zašto postoji libanonska vojska i Hezbollah? Svaka normalna država ima samo jednu vojsku. Dakle, mislim da su prijetnje iz Irana globalne prijetnje, to definitivno nije problem samo za našu regiju. A svi znamo da su pokušali poduzeti neke terorističke akcije i u Europi, primjerice u Grčkoj, prije samo nekoliko tjedana.