Hormoni štitne žlijezde utječu i na probavu, otkucaje srca, disanje, tjelesnu temperaturu, održavanje zdravlja kože i kostiju, razvoj mozga, mentalnu aktivnost i plodnost. Dakle, kad ne funkcionira ispravno to se može odraziti na čitavo tijelo.

Problemi sa štitnom žlijezdom javljaju se i kod muškaraca, ali češći su kod žena, posebno starijih od 60 godina. Ostale rizične grupe su osobe koje u obitelji imaju oboljenja štitne žlijezde, osobe koje koriste lijekove ili dodatke prehrani s visokom koncentracijom joda, i osobe koje boluju od određenih autoimunih bolesti, primjerice dijabetesa tipa 1, reumatoidnog artritisa i lupusa.

Kada posumnjati na probleme sa štitnom žlijezdom?

Budući da štitna žlijezda ima značajnu ulogu u mnogim sustavima i procesima, mogu se pojaviti raznorazni simptomi, i lako se može dogoditi da ih uopćte međusobno ne povežete.

Svakako obratite pažnju ako primijetite:

– usporen ili ubrzan rad srca

– neobjašnjivi gubitak kilograma ili debljanje

– poteškoće s podnošenjem hladnoće ili vrućine

– depresija ili anksioznost

– neredovne menstruacije

Riječ je o općim simptomima koji mogu, ali i ne moraju biti povezani sa štitnom žlijezdom. Ako ih primijetite, svakako razgovarajte s liječnikom, a obvezno mu se obratite i ako uočite kvržicu ili otečeost na vratu ili osjetite bol u tom području.

Kako se dijagnosticiraju bolesti štitne žlijezde?

Kada posumnja na problem sa štitnom žlijezdom, liječnik će vas vjerojatno prvo uputiti da izvadite krv kako bi se izmjerio nivo hormona koji stimuliraju štitnu žlijezdu (TSH). To ima za cilj locirati poremećaje pojačane i smanjene aktivnosti štitne žlijezde, a koristi se i kod dijagnoze neplodnosti kod žena.

Uobičajen dijagnostički postupak je i ultrazvuk štitne žlijezde, a preporučuje se kada napipate kvržicu, otečenost ili bol u vratu, ili ako liječnik primijeti promjene u veličini ili obliku štitne žlijezde. Može vas uputiti i na ultrazvuk i ako imate neke od ranije navedenih općtih simptoma ili spadate u rizičnu grupu.

Ultrazvuk štitne žlijezde omogućuju liječniku da procijeni veličinu, oblik, gustoću i strukturu štitne žlijezde, kao i da pretraži moguće promjene na štitnoj žlijezdi, kao što su kvrge ili čvorići. Riječ je o bezbolnoj i jednostavnoj metodi pregleda, koja nema štetno djelovanje, i može se primjenjivati kod svih pacijenata, uključujući malu djecu i trudnice.

Koje su moguće bolesti štitne žlijezde?

Četiri glavne vrste oboljenja poveznih uz štitnu žlijezdu su hipertireoza i hipotireoza, dva najčešća poremećaja funkcije štitne žlijezde te rak i uvećana štitna žlijezda.

Hipertireoza označava pojačanu aktivnost štitne žlijezde, dakle, ona proizvodi i otpušta više hormona, nego što je tijelu potrebno. Rezultat je ubrzanje pojedinih aspekata metabolizma, a među mogućim uzrocima su Gravesova bolest, čvorovi u štitnoj žlijezdi, tireoiditis i postporođajni tireoiditis (upala štitne žlijezde), benigni tumor na hipofizi, previsok nivo joda u krvi, prekomjerno uzimanje lijekova namijenjenih za liječenje hipotireoze.

Hipotireoza označava smanjenu aktivnost štitne žlijezde, dakle, ona ne proizvodi i ne oslobađa dovoljno hormona, rezultat je usporavanje pojedinih aspekata metabolizma. Uzroci hipotireoze uključuju bolest Hashimoto, autoimunu bolest, tireoiditis (upala štitne žlijezde), manjak joda, prekomjerno uzimanje lijekova namijenjenih za liječenje hipertireoze. Može biti i posljedica odstranjenja štitne žlijezde.

Rak štitne žlijezde je najčešća zloćudna bolest endokrinog sustava, ali u velikom broju slučajeva uspešno se liječi.

Povećanje štitne žlijezde znači upravo što i sam naziv govori, a uzroci su uglavnom benigni: Gravesova bolest, Hashimoto, hipertireoza, hipotireoza, tireoiditis, manjak joda. Međutim, uzrok može biti i rak štitne žlijezde.

Kako se liječe bolesti štitne žlijezde?

Metodu liječenja bira liječnik na osnovu toga o kojoj bolesti štitne žlijezde je rijeć i koliko je stanje teško, a postoje tri glavne mogućnosti: lijekovi, operativni zahvat, terapija zračenjem i/ili kemoterapija.

Lijekovi za bolesti štitne žlijezde mogu se podijeliti u nekoliko kategorija. Prva su lijekovi koji sprječavaju da štitna žlijezda proizvodi hormone, a koriste se za liječenje hipertireoze. U drugu se ubrajaju lijekovi koji pomažu u liječenju simptoma hipertireoze, poput ubrzanog rada srca, ali ne liječe samo stanje štitne žlijezde. Treća grupa podrazumijeva upotrebu radioaktivnog joda koji oštećuje ćelije štitne žlijezde, a koristi se kod liječenja hipertireoze i raka. Četvrta grupa su umjetni oblici hormona za liječenje hipotireoze, prenosi centarzdravlja.hr.

Operacija ili tiroidektomija je kirurško uklanjanje cijele ili dijela štitne žlijezde, a indikacije na osnovu kojih se preporučuje operacija štitne žlijezde su:

– dobroćudni i zloćudni tumori štitne žlijezde

– poremećaji lučenja hormona, koji se ne uspijevaju regulirati lijekovima

– sumnja na zloćudnu bolest koja se ne može sa sigurnošću dokazati

– uvećana štitna žlijezda

– pritisak na jednjak i dušnik zbog uvećane štitne žlijezde

– kozmetički razlozi

Koliko će vam štitne žlijezde biti odstranjeno tijekom zahvata zavisi od razloga operacije. Moguće je odstraniti jedan režanj, veći dio ili čak čitavu štitnu žlijezdu.

Terapija zračenjem i/ili kemoterapija su mogućnosti liječenja raka štitne žlijezde. Obe vrste terapije ubijaju stanice raka i sprječavaju njihov rast.

Kako brinuti o zdravlju svoje štitne žlijezde?

Ne postoji pouzdan način da se bolesti spriječe, zato je izrazito važno da prepoznate simptome, reagirate što ranije u smislu dijagnosticiranja problema i naposljetku, ako je potrebno, redovno idete na kontrole i uzimate propisanu terapiju. Ono što ipak možete učiniti u ime zdravlja svoje štitne žlijezde jeste da učinite da vaša prehrana uključuje dovoljno joda.

Zahvaljujući jodiranoj soli većina ljudi već unosi dovoljno joda, a unos joda se može povećati i unosom hrane koja ga sadrži:

– sir

– kravlje mlijeko

– jogurt

– jaja

– morska riba

– morska trava

– sojino mlijeko

– sojin umak