Objava ažuriranih podataka o kretanju BDP-a Njemačke u prvom tromjesečju, te da je tamošnje gospodarstvo kliznulo u tehničku recesiju, budući da je u prvom tromjesečju zabilježen pad od 0,3% u odnosu na prethodno tromjesečje u kojemu je također zabilježen pad od 0,5%, zabrinula je i hrvatske gospodarstvenike.

I one koji izravno posluju na tom tržištu, a i one koji nisu tamo prisutni. Kada najveće gospodarstvo EU ulazi u recesiju, to se dotiče svih. Već duže vrijeme pojačana je nesigurnost kod tamošnjih potrošača i gospodarstvenika, i to se, kažu hrvatski izvoznici, itekako osjeća i u komunikaciji i u razgovorima o poslu. Iako se to još ne iščitava iz statističkih podataka, gospodarstvenici već osjećaju promjene na tom važnom hrvatskom tržištu.

Dodatni pritisci
“U industrijskom sektoru, u dijelu tekstilne i odjevne industrije osjetan je pad narudžbi još od izbijanja pandemije zbog lomova u lancima opskrbe, a recesija u Njemačkoj samo će dodati tim pritiscima. Dio naših članica u metaloprerađivačkoj industriji i industriji plastike osjeća slabiju dinamiku narudžbi iz Njemačke u zadnje vrijeme”, ističe glavni ekonomski analitičar HGK Pulsa Goran Šaravanja.

Njemačka je tradicionalno jedno od dva glavna tržišta za naše gospodarstvo. Lani je s Njemačkom ukupna robna razmjena prelazila 7,8 milijardi eura i na godišnjoj razini rasla je za 20%, u čemu veći dio čini uvoz iz Njemačke (5,2 milijarde eura), koji je pri tom i rastao brže (23%) od hrvatskog izvoza.

Naši su gospodarstvenici u Njemačku izvezli upola manje vrijednosti od uvoza, oko 2,6 milijardi eura, a u odnosu na 2021. rast izvoza bio je nešto manji od 17%. Njemačka je drugi vanjskotrgovinski partner Hrvatske, a po vrijednosti ostvarenog izvoza naših roba lani je prvi put “skliznula” na četvrtu poziciju hrvatskih izvoznih tržišta.

No, odraz je to promjene strukture u izvozu nakon početka rada krčkog LNG terminala i visokih cijena plina, kojima su podigle vrijednost izvoza u susjedne zemlje Mađarsku i Sloveniju. S padom cijena plina već u prvim mjesecima ove godine Njemačka je vratila drugu poziciju na izvoznoj ljestvici hrvatskog gospodarstva.

Njemački analitičari procjenjuju da njihovo gospodarstvo najviše guši slaba potrošnja građana, koja je u prvom tromjesečju bila manja za 1,2%, a iz službenih podataka manja potrošnja detektira se u čitavom spektru, od hrane, odjeće i obuće, uređenja doma do kupnje automobila. Osobni automobili bili su i lani glavni uvozni njemački proizvod, a uvezeno ih je prema dostupnim podacima oko 477 milijuna eura.

Iz Hrvatske je, pak, najvažniji proizvod izvezen u Njemačku bila izolirana žica, koje je plasirano u vrijednosti od 191 milijuna eura, a slijedi obuća čija je vrijednost izvoza u Njemačku bila 114 milijuna eura, te montažne zgrade, kojih je izvezeno više od 81 milijuna eura.

Među glavnim robama koje gospodarstvenici iz Hrvatske uspijevaju plasirati još su električni transformatori, statički pretvarači, dijelovi i pribor za vučna vozila, te lijekovi. Lani je, primjerice, farmaceutska industrija plasirala u Njemačku oko 62 milijuna eura lijekova.

Njemački turisti
Hoće li, pak, Nijemci biti štedljivi i u odlukama o ljetovanju i potrošnji, brine naravno hrvatske hotelijere i ugostitelje. Prošle je godine u Hrvatskoj boravilo 3,4 milijuna njemačkih turista i njihov broj u odnosu na prethodnu turističku godinu rastao je preko 19%, a ostvarili su gotovo 25 milijuna noćenja.

U prva četiri mjeseca nastavlja se pozitivan trend, u dolascima oko 13% i noćenjima 6% na godišnjoj razini. Više cijene prisilile su u proteklom razdoblju Nijemce na štednju, a osim nesigurnosti potrošača, taj trend prisutan je i u gospodarstvu, koje je oslonjeno na industrijskoj proizvodnji, a gdje bilježe slabljenje potražnje. Kakvi su mogući efekti njemačkih negativnih trendova na hrvatski BDP?

“Više mjeseci komuniciramo da će rast BDP-a ove godine biti znatno sporiji u odnosu na 2022., a recesija u Njemačkoj, čija nas službena objava uopće ne iznenađuje, samo je dio razloga za takav stav”, poručuje Šaravanja.