Hrvatska ima ogroman potencijal za razvoj ekološke poljoprivrede, koja je u okviru zahtjeva tržišta i standarda Europske unije neminovna budućnost, bilo u slučaju da se u nju uključe domaći proizvođači ili strani ulagači.

Pritom će biti nužna značajna ulaganja u infrastrukturu i edukaciju, jačanje savjetodavnih službi te povezivanje proizvođača, kako bi se ubrzali procesi, povećali prinosi i produktivnost te osigurala konkurentnost. Pritom, ne samo u Hrvatskoj već i Europi, odzvonilo je jeftinoj hrani koja je iscrpila resurse i srozala kvalitetu, uz stope bacanja hrane od čak 30 posto.

Ne možemo biti zadovoljni
Istaknuli su to sudionici drugog panela održanog u sklopu konferencije Poslovnog dnevnika Zeleni plan u četvrtak, o prilikama za ekološku proizvodnju u odnosu na konvencionalnu. “Hrvatska ima sve predispozicije da postane vodeći proizvođač ekološke hrane, mala smo zemlja koja ima oko 50 posto površine pod zaštitom prirode, u potpunosti smo GMO free, naš seljak zna proizvoditi tradicionalne proizvode.

To je ogroman potencijal, no kad vidimo podatke, ne možemo biti zadovoljni trenutnim stanjem, jer i dalje proizvodimo male količine koje nemaju prođu na tržištu, a s nekim proizvodima poput mesa smo u deficitu”, kazala je Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora.

Istaknula je kako domaćim proizvođačima hitno treba edukacija i savjeti kako do potpora u okviru Zajedničke poljoprivredne politike EU, budući da mnogi nemaju osnovne informacije. Profesor Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta istaknuo je da više ne smijemo zazivati jeftinu hranu, koja je i dovela do današnje situacije u kojoj je konvencionalni uzgoj iscrpio resurse.

“Hrana mora biti priuštiva cijenom i kvalitetom, a ne jeftina. Jeftina hrana dovela je do disbalansa u kojoj se maksimalno raubalo resurse da bi se povećao profit, a kvaliteta je padala”, kaže Grgić.

Iako nema službenih podataka o veličini domaćeg tržišta ekološke hrane, na temelju nekih starih podataka može se doći do računice od 170 milijuna eura godišnjeg prometa, odnosno prosjeka od 50 eura po stanovniku, procjena je koju je dala Jadranka Boban Pejić, predsjednica uprave Biovege. To je upola manje od prosjeka EU, a tržište je trenutačno u stagnaciji.

Bolje od početaka
“Naime, u pandemiji smo imali značajan rast prodaje zbog viška novca i vremena kojeg su građani imali jer nisu išli u ugostiteljske objekte. Situacija se vratila na staro, i došla je inflacija i pad potrošnje, što se osjeti u segmentu prodaje ekoloških proizvoda”, otkrila je Boban Pejić.

U Bioveginim trgovinama trenutno od ukupno 4000 proizvoda, njih 1200 čini roba domaćih proizvođača. Iako bi moglo biti više, to je bolje od početaka kad su njihovi dućani imali samo uvoznu robu.

Igor Andrašević iz Belja zadovoljan je što ZPP ima dodatne zahtjeve za manje korištenje mineralnih gnojiva i pesticida, te promiče nove tehnologiije i precizan uzgoj. “To je upravo ono što mi radimo, što nam jamči kvalitetu proizvoda i smanjuje troškove”, ističe Andrašević.

Romeo Jukić, pročelnik za poljoprivredu Osječko-baranjske županije pohvalio se kako njihova županija ima najveći udjel ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj, s 14,5 posto udjela u ukupnoj ekološkoj proizvodnji RH, te 34 posto od ukupnog broja prerađivača.