Suočena s korporativnim i tehnološkim jazom prema Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom, Europa je u opasnosti da značajno zaostane za tehnološkim inicijativama i smanji svoju globalnu konkurentnost u idućih nekoliko godina, a ne “uskoči” li u taj vlak, izgubit će priliku godišnje ostvariti dva do četiri bilijuna eura dodane vrijednosti.

Ta potencijalna dodana vrijednost bit će ključna za održavanje i povećanje kvalitete života europskih, ali i hrvatskih građana u četiri međuovisne dimenzije – blagostanja, održivosti, ekonomskom rastu i uključivosti.

Iako stoji bolje od prosjeka u nekim područjima poput održivosti, Hrvatska u mnogim područjima još više zaostaje od prosjeka EU, što je produbila i covid kriza koja je snažno utjecala na turizam, pokazalo je cjelovito izvješće tvrtke McKinsey & Company “Osiguravanje buduće konkurentnosti Hrvatske”, predstavljeno u utorak u njihovom zagrebačkom uredu.

Autori istraživanja daju rješenja za donositelje odluka u javnom sektoru i na razini kompanija, koja su saželi kroz razvoj 10 transverzalnih tehnologija koje će obilježiti sljedeća desetljeća. Hrvatska je tu najjača po budućnosti programiranja, čistim tehnologijama i arhitekturi povjerenja, dok najviše zaostaje u razvoju i usvajanju iduće generacije računala i materijala te u bio revoluciji, ističu u McKinseyu.

“Hrvatska se može uzdići kao važan akter u zatvaranju europskog tehnološkog jaza. Postoje inicijative koje Hrvatska može pokrenuti sama ili s drugim državama kroz bilateralne i multilateralne sporazume, bez potrebe za čekanjem na to da Europska unija napravi prvi korak. One bi se odnosile na izazove u tri područja.

Prvo je ulaganje u skaliranje i proširenje poslovanja u ključnim transverzalnim tehnologijama, potom izjednačavanje uvjeta s etabliranim tvrtkama i ekosustavima te povećanje razine brzine i jednostavnosti djelovanja za tvrtke.

U ovom izvješću predstavili smo desetak mogućih mjera koje bi mogle pomoći u prevladavanju tih izazova. Ovakve regulativne inicijative omogućile bi izgradnju ekosustava u kojem bi se hrvatskim i europskim tvrtkama omogućilo postizanje više razine konkurentnosti”, rekao je Tomislav Brezinščak, direktor Adriatic regije i partner u McKinsey & Company.

No, napominje, njihov dugoročni rast i uspjeh na globalnom tržištu će ipak ovisiti o samim tvrtkama te hoće li i u kojoj mjeri poduzeti tri ključna koraka, postavljanje dugoročnih ciljeva i poticaja za preuzimanje rizika i ulaganja u istraživanje i razvoj, iskorištavanje prednosti programatskih spajanja i preuzimanja te poslovnih savezništava za povećanje poslovnih volumena i sposobnosti, te ulaganje u inovacije, upravljanje i sposobnosti za upravljanje ambicioznijim i rizičnijim projektima.

Rezultate istraživanja ‘Osiguravanje buduće konkurentnosti Hrvatske’ predstavio je Marko Radenović sa suradnicima/PD

Ključna područja
Tehnologija, a posebice transverzalne tehnologije, sada leže u temelju svih sektora, predstavljajući sve veći izazov za korporativne performanse regije, kažu u McKinseyu. U 10 segmenata čiji razvoj može povećati konkurentnost Europe pa i Hrvatske spadaju primijenjena AI, čiste tehnologije, povezanost, implementacija materijala nove generacije, automatizacija sljedeće razine, distribuirana infrastruktura, računalstvo iduće generacije, arhitektura povjerenja, budućnost programiranja.

Ove se tehnologije mogu primijeniti u različitim segmentima gospodarstva, od proizvodnje lijekova do pametne poljoprivrede, korištenja robota u proizvodnji ili AI u sastavljanju dokumenata. Marko Radenović, project manager u McKinsey&Company, istaknuo je kao je Hrvatska među najuspješnijim državama Europske unije po održivosti, s razinama emisija štetnih plinova po glavi stanovnika ispod prosjeka EU te u razini s pet najuspješnijih gospodarstava EU.

No, podaci u kategoriji ekonomskog rasta za 2021. pokazuju da je BDP po glavi stanovnika u Hrvatskoj iznosio oko 21.330 eura, što je ispod prosjeka EU od 29.496 eura. Trenutnom pozicijom u korištenju transverzalnih tehnologija konkurentski položaj Hrvatske ugrožen je u gotovo svim sektorima, uključujući trenutna uporišta poput ICT-a, kažu u McKinseyu. Budućnost konkurentnosti hrvatskog ICT sektora ovisit će o držanju koraka u razvoju transverzalnih tehnologija poput budućnosti povezanosti, arhitekturi povjerenja i budućnosti programiranja.

Kaskamo u blagostanju
“Kad su u pitanju uključivost i blagostanje, Hrvatska zaostaje za državama središnje Europe, iako su u prethodnom razdoblju napravljeni značajni pomaci u poboljšanju uključivosti i blagostanja građana, što pokazuje stopa nezaposlenosti koja se od 2016. prepolovila na 5,9 posto u kolovozu 2022. godine, što je na razini EU prosjeka”, kaže Radenović.

Da bi zadržala poziciju i napravila napredak, Hrvatska će trebati raditi na poticanju inovacija i profitabilnosti na temeljima korporativne tehnološke konkurentnosti, a kompanije će trebati biti hrabrije u ulaganju u dugoročna rješenja i inovacije.

Logično za manje zemlje, slabiji smo u inovacijama i izvozu rješenja, no u prosjeku je Hrvatska najuspješnija u usvajanju transverzalnih tehnologija – autori navode primjer tvrtke Gideon Brothers s deset patenata u automatizaciji robotike, te tvrtke DOK-ING koja proizvodi tešku robotiku i autonomne sustave za uporabu u vojnom inženjerstvu, i svjetski je konkurentna.