U sklopu šeste runde poreznih promjena, na inicijativu Američke gospodarske komore u Hrvatskoj doći će do velike promjene u segmentu opcijskih planova i opcijskog nagrađivanja, što je win-win rješenje i za fiskus i za poslovni sektor, a posebno će u smjeru rasta i investicija pogurati IT sektor i startup zajednicu.

Ova važna promjena najavljena je na AmChamovoj jučerašnjoj konferenciji “Održivi porezni sustav – politika, praksa i perspektive” gdje je AmChamov glavni gost, ministar financija Marko Primorac potvrdio uvođenje opcijskih planova i za društva s ograničenom odgovornošću.

Poticajne poluge
To je jedan od četiri fokusa fiskusa prema AmChamovom stajalištu “Preporuke za reformu poreznog sustava u 2023.”, na kojem se ujedno pokazuje nastavak suradnje iz dosadašnjih poreznih reformi. Kroz zauzimanje AmChama za implementaciju opcijskih planova i u društvima s ograničenom odgovornošću koja čine 98% tvrtki, “uvezuju” se dvije poticajne poluge, s jedne strane smanjenje porezne stope sa 20 na 10 posto.

Također, kako bi se izbjeglo potenciranje efektivne porezne stope, vrijednost primitaka iz opcijskih planova trebala bi se smatrati bruto primitkom. Time Hrvatska hvata korak s drugima u EU, te otklanja prepreku u vidu trenutne formulacije u Zakonu o porezu na dohodak kojom se predviđa povoljniji porezni tretman za dodjelu ili opcijsku kupnju dionica, ali ne i za dodjelu poslovnih udjela.

Međutim, u nizu društava s ograničenom odgovornošću postoji interes da i oni svojim zaposlenicima omoguće povoljniji porezni tretman sudjelovanja u kapitalu društva, a sad će im to bez preoblikovanja u dioničko društvo biti omogućeno.

Posrijedi je velik iskorak za cijelu poslovnu zajednicu u Hrvatskoj, no na konferenciji je istaknuto da će usvajanje ove preporuke posebno pozitivno odjeknuti u IT şektoru i brzorastućoj startup ekonomiji gdje je način zadržavanja zaposlenika kroz opcijsko nagrađivanje posebno bitan.

Međutim, u stajalištu se predlaže cijeli niz preporuka za daljnje porezno rasterećenje poslovanja kako bi se omogućilo dodatno ulaganje u inovacije, rast i razvoj te zadržavanje radne snage u Hrvatskoj, kako je istaknula izvršna direktorica AmChama Hrvatska Andrea Doko Jelušić.

Jednoznačnost tumačenja
Preporuke su predstavili partner u PwC Hrvatska Hrvoje Jelić koji je svom izlaganju o poreznoj politici u Hrvatskoj iznio pogled iz prakse, zatim Associate Partner u KPMG Hrvatska Petra Megla s naslovnom temom “Kako privući ljudski kapital – tehnološki napredak i konkurentnost” te partner u Crowe Hrvatska Krešimir Lipovšćak referirajući se na sve dodatne prilike za zadržavanje zaposlenika.

S AmCham-ovim preporukama složili su se i sudionici panel rasprave s time da ravnateljica zagrebačkog Ekonomskog instituta Tajana Barbić smatra da bi i oporezivanje nekretninske imovine bio jedan od jako dobrih poteza.

Prema mišljenju članice Uprave Poslovne inteligencije Anite Cvetić Oreščanin, uz smanjenje birokracije važna je jednoznačnost tumačenja poreznih i ostalih zakona bez obzira tko ih primjenjuje unutar pojedinih razina.

Porezna politika može usmjeravati na određena ponašanja i slijedom toga poticati inovacije i investicije koje su bitne za dobrobit društva, mišljenje je člana Uprave Philip Morrisa Zagreb Stanka Kršlovića.

Kao primjer on je naveo duhansku industriju, jer je ona u procesu transformacije, pa stoga pozitivan doprinos porezne politike vidi u diferencijaciji manje štetnih proizvoda u odnosu na one više štetne, a to po njemu može doprinijeti društvenom boljitku.