Već pri donošenju originalnog plana državnog proračuna bilo je jasno da i ove godine slijedi barem jedan rebalans. Osim što npr. dodatni porez na dobit u njega nije ugrađen jer je zakonska uporišta dobio tek nakon donošenja proračuna, već neko vrijeme izvjesni su veći troškovi indeksacije mirovina, kao i obeštećenje Molu po arbitražnom sporu u Washingtonu.

Istodobno, inflacija pridonosi poreznim prihodima više od očekivanja. Iz Vlade su već najavili još jedan rebalans potkraj jeseni, a ovaj je ministar financija okarakterizirao “tehničkim”. Osim inflacije,glavne prihodne stavke povećane su slijedom tekućih gospodarskih kretanja i povećanih očekivanja rasta BDP-a (na 2,2 posto).

Od PDV-a se sad planira čak 9,6 milijardi eura, što je povećanje za 537 mil. eura. Prihodi od poreza na dobit podebljani su za 428 milijuna, na ukupno dvije milijarde eura, zbog boljih rezultata poslovanja i poreza na tzv. ekstra dobit (zaslužan za 230 mil. eura povećanja).

Usto, za gotovo 318 milijuna naviše (na 630 milijuna) korigirani su i prihodi od imovine, ponajprije onih od uplata dividendi i udjela u dobiti poduzeća u državnom vlasništvu.

A dok su se prijašnjih godina prihodi od pomoći odnosno fondova EU rebaslansima “u hodu” uglavnom smanjivali, ovaj put i oni su povećani, za 15-ak milijuna eura, na pet milijardi. Ukupni prihodi proračuna tako se povećavaju za 1,7 mlrd. eura, na 26,6 milijardi.

Istodobno, povećanjem rashoda za 1,4 milijarde novi rekordni proračun premašuje 28 mlrd. eura. Uz 350 milijuna porasta izdataka za mairovine na račun indeksacije te 230 milijuna troška po presudi arbitraže Ina-Mol, za 240 milijuna rashodi su podebljani slijedom antiinflacijskog paketa mjera Vlade.

Oni za sanaciju šteta od potresa pojačani su za 178 milijuna. U protekle dvije godine okolnosti očito idu na ruku ekonomijama više oslonjenim na usluge za koje mnogi smatraju i da više izmiču statistici inflacije. Upravo mediteranske zemlje (plus Irska) mahom su prednjačile stopama rasta, a slično se očekuje i ove godine.