Arapsko istraživanje mladih tvrtke za odnose s javnošću ASDA’A BCW provedeno 2022., samo nekoliko mjeseci nakon ruske invazije na Ukrajinu i pandemije COVID-19, ukazalo je na zamračene gospodarske izglede.

Brzorastuće cijene sirovina i poremećaji u lancu opskrbe potaknuli su inflaciju diljem svijeta, a više cijene hrane opterećuju kućanstva s niskim prihodima i ugrožavaju sigurnost opskrbe hranom u mnogim dijelovima Bliskog istoka i Sjeverne Afrike (MENA).

Unatoč određenom popuštanju od kraja 2022., cjenovni pritisci i dalje su tvrdoglavo visoki; ove se godine očekuje kako će inflacija u arapskim zemljama iznositi u prosjeku oko 15 %. Stoga, ne čudi da su sve veći životni troškovi i nezaposlenost bili najveća briga mladih Arapa u pet zemalja Vijeća za suradnju u Zaljevu (GCC), Sjevernoj Africi i Levantu, gdje su razlike u dohotku i bogatstvu velike.

Račune ne može platiti 41-63%
Ove je godine 41% ispitanika izjavilo da se bori s plaćanjem svojih troškova u cijelosti, u odnosu na 37% u 2021. Taj je udio mnogo veći u Levantu, gdje 63% ispitanih mladih nije moglo ispuniti svoje osnovne financijske obveze.

Zabrinutost mladih Arapa po pitanju obrazovanja i nezaposlenosti umanjila njihove nade u budućnost. Oko 83 % ispitanika bilo je zabrinuto zbog kvalitete obrazovanja u svojoj zemlji. I dok je samo 15% populacije mladih u zemljama GCC-a reklo da će biti teško pronaći posao, taj je udio bio 55% u Sjevernoj Africi i 73% u Levantu.

Više mladih Arapa izrazilo je želju za pokretanjem poslovanja i radom za sebe, dok se čini da se tradicionalna privlačnost poslova u državnoj službi smanjuje, Zato bi se donositelji bi se politika trebali usredotočiti na rješavanje krize troškova života i stvaranje više i boljih mogućnosti zapošljavanja.

Zaštita kućanstava od rasta cijena nalagat će ciljane mjere, poput privremene novčane potpore najugroženijim segmentima stanovništva, iako bi se vlade trebale oduprijeti iskušenju ponovnog uvođenja ili povećanja subvencija i trgovinskih ograničenja.

U međuvremenu, nalazi istraživanja ukazuju na dvojaki pristup rješavanju problema nedostatka radnih mjesta: borbom protiv korupcije i nepotizma i unaprjeđenjem obrazovnog sustava. Oba iziskuju od donositelja politike provedbu dugoročnih reformi.

Iako je važno pomoći mladima da steknu vještine koje su privlačne sadašnjim i budućim poslodavcima, vlade bi također trebale pružiti poduzetničku potporu mladim Arapima koji se nadaju pokretanju i rastu vlastitog poslovanja.

Osim pružanja većeg osposobljavanja, to znači uklanjanje prepreka ulasku na tržište, povećanje transparentnosti u pružanju javnih dobara i usluga te proširenje pristupa kreditima.

Međunarodni monetarni fond nedavno je istaknuo važnost jačanja digitalizacije i ulaganja u nove tehnologije u području Bliski istok-Sjeverna Afrika (MENA). To bi pomoglo mladim muškarcima i ženama da u potpunosti iskoriste nove mogućnosti zapošljavanja povezane s radom na daljinu, internetskim učenjem, digitalnim financijama i e-trgovinom. Digitalizacija će istodobno poboljšati pristup i pružanje usluga socijalne zaštite.

Alarm za hranu i vodu
Rezultati istraživanja naglašavaju prijetnju koju predstavljaju klimatske promjene. Arapski svijet uvelike se oslanja na uvoz hrane, stvaranje zaliha i cijene na koje utječu teški vremenski uvjeti u drugim dijelovima svijeta.

Donositelji politika moraju poduzeti odlučne mjere da osiguraju sigurnost opskrbe hranom, kao što su ulaganje u infrastrukturu otpornu na klimatske promjene, učinkovitija upotreba vode i poboljšanje upravljanja zalihama hrane i lancima opskrbe na nacionalnoj razini. Veća ulaganja u tehnologije čiste energije ubrzati diversifikaciju gospodarstava tog područja i otvoriti radna mjesta.

MMF je predan pružanju potpore regiji MENA financiranjem, nakon što je od početka pandemije već dodijelio 53,8 milijardi dolara arapskim zemljama, s pomoći za razvoj kapaciteta i savjetovanjem o politikama. Fond također poboljšava svoj paket instrumenata za kreditiranje kako bi se zemljama pomoglo da se bolje nose s novim krizama i izazovima.

Kako bi pomogao u rješavanju hitne prehrambene krize s kojom se suočavaju njegove najranjivije članice, MMF je uveo jednogodišnje razdoblje kreditiranja, koje je od travnja 2023. koristilo šest zemalja s ukupno 1,9 milijardi dolara.

Taj je program dopunjen novom MMF-ovom Zakladom za otpornost i održivost, kojom se zemljama s niskim i srednjim dohotkom pruža potpora u suočavanju s dugoročnim izazovima, uključujući klimatske promjene i buduće pandemije.

Iako najnovije istraživanje u konačnici daje pozitivnu sliku. Istodobno upućuje na sve veću bitku između optimizma i pesimizma, posebno kada je riječ o gospodarstvu.

Nadamo se kako će, uz potporu međunarodnih organizacija poput MMF-a, sljedeće istraživanje pokazati obnovljeni osjećaj povjerenja, nadahnut poboljšanim gospodarskim uvjetima. Nada u bolju budućnost mora se i dalje njegovati, čak, ili osobito, u turbulentnim vremenima.

© Project Syndicate 2023.