Europska komisija u proljetnoj je reviziji ekonomskih prognoza podigla očekivanja rasta i za EU u cjelini i za Hrvatsku, ali u slučaju našeg gospodarstva prognoze je naviše korigirala manje nego nedavno Vlada.

U Komisiji sad očekuju da će ove godine hrvatski BDP porasti za 1,6 posto, što je 0,4 postotna boda više nego prema zimskim prognozama, dok Vlada RH sad realni rast u 2023. vidi na 2,2 posto.

Djelomična neutralizacija
Analitičari EK u vezi sa svojim prognozama za Hrvatsku procjenjuju da će ukupna inflacija (mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, HICP) usporiti na 6,9 posto, ali ističu i da će cijene usluga zadržati temeljnu inflaciju iznad nominalne.

Naime, računa se da će padajuće cijene energije djelomično neutralizirati stalni rast cijena usluga i neenergetskih industrijskih dobara, a u konačnici se očekuje da će temeljna inflacija ove godine biti oko 8 posto (uz usporavanje na 3% iduće godine). Ta prognoza uključuje učinak energetskih mjera koje bi se, prema aktualnim planovima, trebale postupno ukidati od rujna.

Očekivano usporavanje inflacije i nastavak realnog rasta plaća (uz blagi porast zaposlenosti) podržat će, kažu, privatnu potrošnju, a poticajno će na stopu rasta djelovati i ulaganja iz europskih fondova.

Usto, i državna potrošnja nastavit će pozitivno pridonositi rastu. Sve u svemu, ovogodišnji rast u prvom redu će biti zasnovan na komponentama domaće potražnje, dok bi doprinos neto izvoza rastu trebao biti blago negativan, smatraju u Komisji.

Ipak, u Komisiji dodaju kako bi se vanjski saldo mogao pokazati pozitivnijim od očekivanog – prije svega uslijed bolje turističke sezone te snažnijeg porasta udjela na izvoznom tržištu, na što bi blagotvorno moglo djelovati pristupanje eurozoni i Schengenskom prostoru.

Među pozitivnim rizicima u odnosu na iznesena očekivanja rasta navode i jači rast investicija zbog ubrzanja napora obnove i poboljšanja raspoloženja ulagača.

Nasuprot tomu, za ostvarenje prognoziranog rasta negativno bi mogla utjecati viša inflacija odnosno materijalizacija s njom povezanih rizika. Među ostalim, u Komisiji podsjećaju na rastuće cijene stambenih nekretnina (godišnja stopa rasta od 17,3% u zadnjem tromjesečju prošle godine) i njihovo prelijevanje na najamnine.

Istodobno, indeksacija plaća u javnom sektoru i mirovina potiče javnu potrošnju odnosno izdatke, što će pridonijeti pogoršanju salda opće države u odnosu na lani ostvareni suficit od 0,4 posto BDP-(oko dvije milijarde kuna). Lanjski višak ove će se godine, prema EK, pretvoriti u manjak od oko 0,5 posto BDP-a.

Rast prihoda
Unatoč privremenim rezovima u sferi indirektnih poreza (u prvom redu PDV-a, trošarina) i ove godine očekuje se rast prihoda od neizravnih poreza, dok je kod izravnih poreza i doprinosa izgledno da će i pogodovati kretanje zaposlenosti i plaća.

Vezano uz reashodnu stranu, u Komisiji ističu kako bi troškovi servisiranja duga trebali ostati ograničeni budući da su kamatne stope, unatoč trendu rasta, i dalje ispod onih koje nosi dobar dio dospijevajućeg duga.

Proračunski trošak mjera energetske potpore za 2023. u proljetnoj prognozi Komisije projiciran je na 1,5 posto BDP-a, odnosno tek malo manje nego prošle godine kad je iznosio 1,6 posto. Iduće godine se, pak, računa na nešto veći deficit nego ove godine; procjena je da će se povećati na 1,3 % BDP-a.

Istodobno, za razinu javnog duga mjerenu udjelom u BDP-u u EK-u procjenjuju da će ponovno snažno pasti; s lanjskih 68,4 na 63 posto u ovoj godini, dok se za iduću godinu predviđa znatno sporije spuštanje omjera duga (na 61,8%). Inače, prema očekivanoj stopi rasta BDP-a u ovoj godini, EK Hrvatsku vidi u gornjoj trećini ljestvice EU.