Zahvaljujući dobroj hidrološkoj situaciji, hrvatske hidroelektrane u prvom su dijelu tekuće godine ostvarile vrlo značajnu proizvodnju struje.

Zahvaljujući velikoj proizvodnji hidro, ali i vjetroelektrana, Hrvatska je, kao i u ožujku, izvozila viškove električne energije gotovo tijekom cijelog mjeseca.

Kako stoji u mjesečnom izvješću udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske, u travnju smo izvezli oko 106 GWh električne energije.

Krško punom snagom
No, upozoravaju da je struju bilo ipak u pojedinim razdobljima potrebno i uvoziti i to onda kad vjetroelektrane nisu proizvodile mnogo energije. Nuklearna elektrana Krško u travnju je radila punom snagom, većom od nominalne.

Tijekom travnja u sustavu je bilo dovoljno energije za uravnoteženje na strani proizvodnje, a dio je ostvaren na interkonekcijama radi uravnoteženja sustava. Ostvaren je nešto manji fizički tranzit električne energije preko visokonaponske mreže HOPS za susjedna regulacijska područja u odnosu na prethodna tri mjeseca.

“Hrvatska je u travnju imala na raspolaganju 1495 GWh električne energije. Potrošili smo 1380 GWh, a 106 GWh viška smo izvezli. Vjetroelektrane su proizvele 223 GWh električne energije i sudjelovale s gotovo 15% u ukupnom energetskom miksu.

Kao što je vidljivo, hidroelektrane su i dalje najveći proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora. Sunčane su elektrane u travnju proizvele 8 GWh električne energije i ostvarile udio od 0,6%, a ostali su OIE proizveli 78 GWh električne energije.

Ukupna proizvodnja vjetroelektrana u travnju je iznosila 223.024 MWh, faktor korištenja snage je bio 31,6%, a što je više od prosjeka za ovaj mjesec”, navode u OIEH.

Ukupni promet električne energije u elektroenergetskom sustavu Hrvatske za prva četiri mjeseca ove godine je iznosio 8764 GWh, od čega je raspoloživa energija, odnosno potražnja iznosila 6876 GWh, dok je tranzit iznosio 1888 GWh ili 21,5% od prometa.

U razdoblju od siječnja do travnja 2023. godine ukupna proizvodnja električne energije na pragu elektrana u Hrvatskoj je iznosila 5871 GWh, od čega je proizvodnja neobnovljivih izvora iznosila 1841 GWh (31,4%), a obnovljivih 4030 GWh (68,6%).

Ukupna potrošnja električne energije je iznosila 6083 GWh pri čemu je tuzemna potrošnja iznosila 6029 GWh, a potrošnja reverzibilne hidroelektrane (RHE) za crpljenje vode 54 GWh. Proizvodnja NE Krško (50%) je iznosila 1005 GWh, radila je punom snagom, za 0,1% više od nominalne. Budući da je raspoloživa energija bila veća od potrošnje za 793 GWh, ovi viškovi su izvezeni na inozemna tržišta.

Značajno pojeftinjenje
Obnovljivi izvori su u raspoloživoj energiji za prva tri mjeseca sudjelovali sa 58,6% (hidroelektrane 39,9%, ostali obnovljivi 18,7%), neobnovljivi 26,8% i NE Krško(50%) s 14,6%.

Prosječna satna cijena električne energije u travnju ove godine je iznosila 106 eura/MWh, a u travnju prošle godine je iznosila 192,50 eura/MWh što je smanjenje za 86,50 eura, odnosno za 45%. Prosječna satna cijena za prva četiri mjeseca je iznosila 127,94 eura/MWh, a u istom lanjskom razdoblju dosegla je 222,06 eura/MWh. To je smanjenje za 42,4%.

Tijekom travnja cijena električne energije na burzama zapadne Europe kretala se prosječno oko 100 eura/MWh s tendencijom pada, što je znatno niže u odnosu na isti mjesec prošle godine. S druge strane i cijene plina su znatno niže te su u prva četiri mjeseca prošle godine u prosjeku iznosile oko 101,13 eura/MWh, a ove su godine na razinama od 50,44 eura/MWh, što je smanjenje od 50%.