Visoka inflacija i politička neizvjesnost glavni su udar na crnogorsku ekonomiju, navodi se u Proljetnoj ekonomskoj prognozi EU za 2023.

Navodi se da bi nedavno održani predsjednički izbori i najavljeni parlamentarni izbori zakazani za lipanj mogli rezultirati stabilnijom političkom situacijom, no neizvjesnosti su i dalje visoke, s vjerojatnošću odgode reformskog procesa i odvraćanja fokusa od neposrednih gospodarskih izazova.

Visoka inflacija
Crnogorsko gospodarstvo nastavilo je ubrzano rasti u prvoj polovici 2022., kao rezultat osobne potrošnje i dobre turističke sezone, navodi se u Proljetnoj europskoj ekonomskoj prognozi za 2023. Međutim, rast je počeo usporavati u drugoj polovici godine, za koje se predviđa da će se nastaviti u 2023. jer visoka inflacija i rastući troškovi zaduživanja opterećuju potrošnju kućanstava i ulaganja, unatoč značajnom povećanju plaća u javnom sektoru, mirovina i socijalnih naknada.

Očekuje se da će se proračunski deficit tek postupno smanjivati. Nakon snažnog rasta u prvoj polovici 2022., gospodarstvo je usporilo u drugoj polovici godine, čime je cjelogodišnji realni rast BDP-a iznosio 6,1%. Visoka inflacija i politička neizvjesnost bili su glavni udarac, prema prognozi.

“U 2022. gospodarska aktivnost bila je potaknuta povećanjem osobne potrošnje i izvoza, zahvaljujući mjerama politike, koje su uključivale oštro povećanje minimalne plaće i ukidanje obveznih doprinosa za zdravstveno osiguranje”, navodi se u dokumentu.

Gospodarsku aktivnost, kako se navodi, podupire i priljev ruskih i ukrajinskih državljana te nastavak oporavka turizma. Nasuprot tome, bruto investicije u fiksni kapital su se smanjile, dok se državna potrošnja tek neznatno povećala. Porast domaće potražnje rezultirao je brzom ekspanzijom uvoza.

U dokumentu se navodi da su predsjednički izbori održani u travnju, dok su izvanredni parlamentarni izbori zakazani za lipanj.

“Iako bi mogle rezultirati stabilnijom političkom situacijom, neizvjesnosti su i dalje visoke, s vjerojatnošću odgode reformskog procesa i preusmjeravanja fokusa s neposrednih gospodarskih izazova”, navodi se u dokumentu.

“Kao rezultat toga, gospodarski rast će se usporiti 2023. jer će ti čimbenici, zajedno s baznim učincima, utjecati na privatnu potrošnju, oporavak ulaganja i izvoz turizma.”

Međutim, rast BDP-a mogao bi ponovno dobiti zamah 2024. jer će se kapitalna ulaganja vjerojatno povećati zahvaljujući stabilnijem političkom okruženju i stabilizaciji troškova financiranja”, navodi se u izvješću EU-a.

Manji deficit
Predviđa se da će se trgovinski deficit i deficit tekućeg računa smanjiti u 2023. zbog očekivanog usporavanja rasta privatne potrošnje. Očekuje se da će se vanjski deficiti ponovno u određenoj mjeri povećati 2024. nakon većih ulaganja.

Bilanca rizika je nagnuta prema dolje zbog slabih izgleda za rast u EU-u, rastućih troškova financiranja i utjecaja na povjerenje nakon političke neizvjesnosti u zemlji.