Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) objavila je novu petogodišnju strategiju za Hrvatsku s naglaskom na konkurentnosti privatnog sektora, zelenoj tranziciji, uključivom rastu, optimizaciji upravljanja nekretninama u državnom vlasništvu i obnovljivim izvorima energije. Strategiju za Hrvatsku za razdoblje 2023.- 2028. odobrio je odbor direktora EBRD-a.

Tri prioriteta
Prioriteti, koje EBRD planira ostvariti u suradnji s drugim međunarodnim financijskim institucijama i donatorima, uključuju jačanje konkurentnosti kroz inovacije, digitalizaciju i dobro upravljanje, ubrzanje prelaska Hrvatske na zeleno gospodarstvo i njezino usklađivanje s Pariškim sporazumom. Tu su i povećanje otpornosti kroz uključivanje i pojačano sudjelovanje dionika, kaže se u ponedjeljak u EBRD-ovom priopćenju.

Prvi prioritet, konkurentnost privatnog sektora, naveli su iz EBRD-a, nadovezuje se na korake koje je banka poduzela u prethodnom strateškom razdoblju. Također, EBRD će staviti težište na unaprjeđenje korporativnog upravljanja i povećanje učinkovitosti poduzeća u državnom vlasništvu. Nadalje, pomoći će malim i srednjim poduzećima u usvajanju novih praksi i inovativnih proizvoda te nastaviti podupirati poduzetničke inkubatore i akceleratore.

EBRD će, kako se navodi, intenzivirati rad na ubrzanju prelaska Hrvatske na zeleno gospodarstvo, pri čemu se naglasak stavlja na daljnju diversifikaciju strukture izvora energije i povećanje kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, poboljšanje energetske učinkovitosti i jačanje otpornosti na klimatske promjene.

To će uključivati pružanje daljnje potpore projektima obnovljive energije i stvaranje preduvjeta za razvoj pučinskih vjetroelektrana i agrosolarnih elektrana, napisali su iz EBRD-a.

Zelena obnova
Kao dio trećeg prioriteta, EBRD će u suradnji s jedinicama lokalne uprave i ostalim ključnim dionicima pružiti potporu zelenoj obnovi nakon potresa, kao i programima urbane regeneracije. Banka će nastojati olakšati razvoj vještina, te olakšati pristup zapošljavanju i financiranju za ranjive segmente društva.

Iz EBRD-a su podsjetili da su s poslovanjem u Hrvatskoj započeli 1993. godine, od tada su u hrvatsko gospodarstvo uložili više od 4,4 milijarde eura, a financijskim i savjetodavnim uslugama podržali više od 850 tvrtki. Posljednjih su godina također stavili naglasak na pružanje podrške pri provođenju javnih reformi, dodali su.

Više od 70 posto ukupnih ulaganja EBRD-a činila su ulaganja u privatni sektor, a više od milijardu eura bilo je uloženo u izgradnju održive infrastrukture. Banka je samo prošle godine u Hrvatsku uložila više od 300 milijuna eura.

Tehničku pomoć i savjetodavne usluge EBRD-a u Hrvatskoj podupiru međunarodni donatori, uglavnom Europska unija, Tajvan i Japan, kao i multidonatorski fondovi i vlastita sredstva banke, dodali su.