Nadzornici Europske središnje banke često su preblagi prema bankama i načinu na koje one upravljaju kreditnim rizikom, osobito prema kreditorima s najlošijim rezultatima, upozorio je u petak Europski revizorski sud u izvješću koje nabraja niz nedostataka europske supervizije.

Preporuke neobvezujuće
Europska središnja banka nadzire više od stotinu najvećih kreditora u eurozoni i dulje vrijeme upozorava da zajmodavci u praksi ne shvaćaju ozbiljno pogoršano okruženje i utjecaj na portfelje, pa posljedično ni ne izdvajaju rezervacije, no u izvješću Europskog revizorskog suda (ECA) utvrđuje se da je problem sistemski.

Problem u Frankfurtu, međutim, zaključuje izvješće. ECB nedosljedno primjenjuje svoja pravila, popustljiv je prema najrizičnijim zajmodavcima, treba mu previše vremena za donošenje ključnih odluka, a uz sve nedostaje osoblja u superviziji.

“ECB nije nametnuo proporcionalno veće (kapitalne) zahtjeve kada su se banke suočile s većim rizicima, što znači da rizici nisu jasno povezani s nametnutim zahtjevom”, rekla je ECA, a prenosi Reuters.

“Za banke s najvećim rizikom ECB je dosljedno odabirao zahtjeve na dnu liste unaprijed definiranih raspona”, navodi se i dodaje da je vidljiv obrazac po kojem Europska središnja banka ne uspijeva dovoljno ojačati nadzorne mjere u slučajevima visokog i trajnog kreditnog rizika.

Paradoksalno, kao rezultat te prakse moglo bi se dogoditi da banka izložena nižim rizicima zapravo ima veće kapitalne zahtjeve od one čiji je portfelj rizičniji. Prema pisanju Reutersa, riječ je o prvom izvješću otkako je Frankfurt pristao dijeliti osjetljive podatke o banke u cilju provođenja revizije. Preporuke iz izvješća nisu obvezujuće.

U odgovoru u prilogu izvješća, ECB je najvećim dijelom branio svoju praksu, no priznao je neke probleme. “ECB je mišljenja da trenutna metodologija za određivanje dodatnih kapitalnih zahtjeva osigurava da su svi materijalni rizici kojima je institucija izložena primjereno pokriveni”, navodi se.

Teret loših kredita
Problematični krediti banaka posljednjih godina u kontinuiranom su padu, a približili su se rekordno niskoj razini svih vremena. Tome je doprinijela dugogodišnja ekspanzivna monetarna politika, kao i snažno nastojanje Frankfurta da banke oslobodi tereta nenaplativih kredita.

Međutim, izvješće navodi da supervizorska metodologija koju ESB koristi od 2021. za određivanje dodatnih kapitalnih zahtjeva “ne pruža jamstvo da su različiti pojedinačni rizici zajmodavaca primjereno pokriveni”.

Kritizira se i predugo vrijeme koje ECB-u treba da objavi konačne odluke o kapitalnim zahtjevima što rezultira time da se rizicima ne upravlja uvijek pravovremeno.

Također, revizori smatraju da poseban problem predstavljaju kadrovska ograničenja nakon što je ECB odlučio da neće povećavati broj zaposlenih od 2023. U 9 od 22 nacionalna supervizorska tijela nedostaje stručnih zaposlenika za nadzor poslovanja banaka, zaključuje se.v