DIV u vlasništvu poduzetnika Tomislava Debeljaka povećava iskoristivost svojih kapaciteta u tvornici vijaka u Kninu. Paralelno s time kreće proces u kojem povećavaju produktivnost i zaposlenost. Također, u narednom razdoblju planiraju novim ulaganjima povećati postojeće kapacitete, uz novo zapošljavanje.

Tržište raste, kažu u DIV-u, ali dodaju da se u pozadini svega nalazi njihov veliki uspjeh gdje su zajedno s europskim poduzetnicima u svojoj branši prednjačili u borbi protiv nelojalne konkurencije.

Tu su bitku dobili lanjskom odlukom EK, kojom su, nakon petogodišnjeg prekida, na snazi nove antidamping mjere EU-a kojima je uvedena zaštitna carina na uvoznu vijčanu robu iz Kine. Efekti toga su blagotvorni i već se reflektiraju na poslovanje europskih proizvođača, a isto tako i DIV-a.

“Stvarno smo jako puno truda i energije uložili u povratak antidamping carine i nismo otpuštali ljude, iako ni u godinama koje su prethodile tome nismo dosegnuli puni kapacitet.

Julija Jukić, DIV grupa

Tek sada možemo normalno raditi, iskoristiti kapacitete i ostvariti maksimalnu proizvodnju, pa čak u budućem razdoblju i premašiti 66.000 tona godišnje kako bi se zadovoljila rastuća potražnja na tržištu EU”, kaže DIV-ova voditeljica izvoza Julija Jukić, koja je na toj funkciji punih 10 godina.

Nastavljaju izvoziti u SAD koji je njihovo veliko tržište, ostaju prisutni i na tržištu Južne Afrike, kao i u Tunisu i Maroku. Međutim, većina proizvodnje, oko 80 posto, sad iz Knina ide na europsko tržište, čime se zadovoljavaju povećane potrebe DIV-ovih kupaca iz EU-a.

Priča je to koja nadilazi Hrvatsku, pa se time bavi i događanje vezano uz izvoz na treća tržišta koje se u HGK-u sutra održava na visokoj razini. To je ujedno i prilika za tvrtke da razmijene iskustva o različitim temama pristupa trećim tržištima i problemima s kojima se susreću.

S obzirom na to da su DIV i ova branša za sad jedini uspješni slučaj kada se radi o trgovinskim zaštitnim mehanizmima, na događanju će sudjelovati član Uprave DIV Grupe Darko Pappo kiji će pojasniti važnost zaštitnih instrumenata za industriju spojenih elemenata, željeza i čelika u Hrvatskoj i u EU te svima približiti značaj i tok cijelog procesa.

Okretanje drugim tržištima
Za DIV je, podsjetimo, posebno važna 2009. kad je uvedena carinska zaštita kroz tarifne brojeve za vijčanu robu. To je izvorište ideje gradnje nove tvornice u Kninu – velike investicije od 40 milijuna eura, u kojoj su zaposlili većinu kninskog stanovništva, te se i danas broj proizvodnih radnika kreće oko 500.

Tada je na snazi bila carina od 78,1% kao antidamping mjera za vijčanu robu iz Kine. Za odluku o velikoj investiciji to je bilo prijelomno, pa je 2013. tvornica počela s radom. Početkom 2017. dosegnuti su veliki kapaciteti, međutim slijedi “hladan tuš”: bez najave je ukinut antidamping režim.

Najviše proizvođača vijčane robe imaju Poljska i Italija, no Hrvatska, odnosno DIV na vrhu je po volumenu proizvodnje/D. Jaramaz/PIXSELL

Kompanija je za cilj postavila serijsku proizvodnju standardne vijčane robe, a ukidanjem visoke zaštitne stope preostala je tek redovna carina na uvoz od 3,7 posto. Europsko tržište preko noći je preplavljeno kineskim proizvodima. Ni DIV, a ni drugi europski proizvođači nisu mogli odoljeti konkurenciji uvoznih jeftinih vijaka iz Kine, dijelom zbog niskih troškova proizvodnje i radne snage koje imaju proizvođači iz Kine, a tu su i razna porezna rasterećenja kao vid državne potpore.

“To je nelojalna konkurencija i nismo se mogli nositi s time. U DIV-u je odlučeno održati zaposlenost iako je proizvodnja padala, isto i cijene vijčane robe, pa je izlaz bio u okretanju drugim tržištima izvan EU-a, kao što su Amerika i Južna Afrika.

Proizvodnjom u manjim serijama punili smo zalihe i prodavali robu u manjim serijama, kako bi postigli veću dodanu vrijednost na proizvodu. Naravno, jako je važno bilo boriti se i dokazati da EK treba zaštititi europskog proizvođača vijčane robe.

Prikupljeni su brojni podaci i u tome je DIV aktivno sudjelovao povezujući se s drugim europskim proizvođačima, kako bi se dokazala činjenica nelojalne konkurencije”, kaže Jukić dodajući nelogičnost u vidu redovne carine od 26% na uvoz vijčane robe iz EU-a u Kinu.

Kako se doznaje, u rješenju ovog problema DIV je surađivao s nizom institucija u Hrvatskoj, primjerice Ministarstvom vanjskih i europskih poslova i HGK-om, a u Uniji s EIFI-om (European Industrial Fasteners Institute), udrugom proizvođača vijčane robe.

Oni koji su također pokazali puno sluha bili su njihovi kupci tako da su tim kanalom stizale informacije o cijenama u Kini. Početkom 2021., kad je EK odučila istražiti što se događa na tržištu kroz nadzor uvoza ove robe iz Kine, situacija se stubokom počela mijenjati.

U strahu od retroaktivne carine kupci su se počeli okretati europskim proizvođačima, pa od tada raste potražnja za europskom robom. U tim uvjetima, u veljači 2022. uvedena je nova antidamping carina u rasponu od 21,1% do 86,5%, a DIV-u kreće rast prodaje po tržišnim cijenama uz povećanu potražnju.

Ogroman kapacitet
Uvođenje antidampinških mjera pogurao je i problem koji je 2021. u jeku pandemije koronavirusa “buknuo” kod isporuka roba s udaljenih tržišta. Kulminirao je i kroz problem kontejnerskog prijevoza roba s Dalekog Istoka, pojačan snažnim skokom cijene prijevoza. Spletom loših kretanja na tržištu, uvidjelo se da Europljani moraju imati alternativu na svom tržištu.

Najviše proizvođača vijčane robe imaju Poljska i Italija, no Hrvatska, odnosno DIV na vrhu je po volumenu proizvodnje. Na najnižim razinama, u vrijeme liberalnih uvjeta za uvoz robe iz Kine, pali su na tek 15-ak tisuća tona. Međutim, kapacitet kninske tvornice je ogroman, a sad se otvara velik potencijal da ga maksimalno iskoriste.

Pored toga, aktualna nastojanja usmjerena su i prema tome da se po istom modelu uvedu carine za zemlje Bliskog istoka, zatim i za proizvođače s pojedinih tržišta koja ponovo strše kao i 2009., primjerice Vijetnama. To je nova tema razgovora koja se u EIFI-iju otvara s ciljem dobivanja najtočnijeg uvida u tržišna kretanja, kako ne bi nekim zaobilaznim putem roba iz Kine ipak došla do Europe.

Sve u svemu, unatoč padu proizvodnje spretna politika upravljanja procesima kroz prodaju manjih, ali zato skupljih serija, rast udjela specijalnih dijelova u proizvodnji s višom dodanom vrijednošću i navedeno okretanje trećim tržištima čine formulu kako je kompanija premostila tržišne barijere pod okriljem liberaliziranog režima. Lani je DIV u izvozu vijčane robe ostvario 27 milijuna eura poslovnih prihoda, a rast koji bilježe na europskom tržištu već je na razini od oko 50%, s tendencijom daljnjeg povećanja.

Najveći teret kako da se stvari riješe bio je na hrvatskom poduzetniku, jer je bio najviše pogođen. Drugi nemaju masovnu proizvodnju standardne vijčane robe, ali sad već raste konkurencija među europskim proizvođačima.

Uvjeti za to su poticajni i naredno razdoblje pokazat će tko će biti veliki igrači i kako se konkurentska prednost ostvaruje na zajedničkom tržištu bez barijera. Očekuje se širenje mreže EU proizvođača i zdrava tržišna utakmica koju svi priželjkuju, jer potražnja za ovim proizvodima od lani stalno raste.

Europski kupci, distributeri i uvoznici sve više se okreću nabavi od europskih proizvođača, a vijke trebaju u svim granama industrije – željeznice, građevina, brodogradnja, drvna i elektroindustrija kao i automobilska industrija čiji je oporavak vidljiv i po ovim povećanim narudžbama.

Ako se stvari do kraja “poslože” u nekom kraćem razdoblju, već sljedeće godine u DIV-u očekuju strmi rast, povećanje broja partnera i krajnjih kupaca, a uz navedena ulaganja tvrde da će biti jedna od najvećih proizvodnih tvrtki u metalnoj industriji, a u području vijaka u samom vrhu u EU.