“Uvjetima rada u Austriji vrlo smo zadovoljni, znači poslodavac ispunjava sve zahtjeve koje je propisala država”, kaže za HRT Franjo Lazar, radnik u Austriji.

Poput njega razmišljaju i stotine tisuća Hrvata koji rade u inozemstvu.

Vidljivo je to i iz podataka Hrvatske narodne banke, prema kojima su inozemne osobne doznake u prošloj godini premašile 5 milijardi eura. Rastao je i udio osobnih doznaka u BDP-u pa on iznosi čak 7 cijelih 6 posto. Ekonomisti smatraju da je to karakteristika zemalja s niskim životnim standardom.

Priopćenje HNB-a

“Kao dio mogućeg objašnjenja nameće se i pretpostavka da su domaći radnici na privremenom radu u inozemstvu, zbog izrazitih manjkova kvalificirane radne snage na tržištu rada, ugovorili primjetno povoljnije financijske uvjete rada negoli proteklih godina”, poručuju iz HNB-a.

Profesor Drago Jakovčević objašnjava da je glavni razlog tolikom rastu osobnih doznaka iz inozemstva daljnje iseljavanje.

“Vrlo značajan iznos. Tko zna što bi bilo da mi nemamo tako brojno iseljeništvo. Kao što vi znate, to svi znaju i nije tajna da je iz Hrvatske iselilo u proteklih 10 godina preko 400 tisuća mladih, obrazovanih, kvalificiranih ljudi. Oni su financijski moćni i pomažu svoje obitelji, roditelje, braću, sestre, rodbinu itd”., kaže.

Nije tajna da je Hrvatska po visini plaća pri dnu u Europskoj uniji. A sada, ulaskom u Schengen, migracije radnika unutar tog prostora postaju lakše i brže nego ikad prije.