Izvjestiteljica ste EP-a o zakonu o novom europskom okviru za digitalni identitet. Što bi taj zakon trebao promijeniti kada su građani u pitanju? Kako će nam olakšati svakodnevni život?

Novi europski zakon o digitalnom identitetu u praksi će značiti veliki zaokret u odnosu na način na koji smo navikli komunicirati s javnim tijelima. Osobne dokumente poput rodnog lista, vozačke dozvole, domovnice, sveučilišne diplome moći ćemo pohraniti u tzv. digitalnom novčaniku, što je zapravo aplikacija na zaslonu pametnog telefona. Digitalizirane osobne dokumente moći ćemo koristiti u raznim situacijama: pri zapošljavanju, registraciji poduzeća, plaćanju računa i sl.

Velika novost je da će dokumenti pohranjeni u digitalnom novčaniku morati biti prihvaćeni i u drugim zemljama EU. Dakle, nema više potrebe za prevođenjem dokumenata i ovjeravanjem prijevoda. Sve to košta i vremena i novaca.

Digitalni novčanik postat će multifunkcionalan alat koji će građanima olakšati komunikaciju s tijelima javnog i privatnog sektora. Novi sustav će biti upotrebljiv u svim onim dnevnim situacijama koje zahtijevaju uvid u osobnu dokumentaciju, poput podizanja lijeka u ljekarni u bilo kojoj zemlji EU, iznajmljivanja auta, avionskih putovanja i sl.

U Hrvatskoj danas imamo e-Građani sustav, dok ostale zemlje EU-a imaju svoje nacionalne sustave identifikacije. Koje su mogućnosti i ograničenja postojećih nacionalnih sustava?

Korisnici sustava e-Građani imaju mogućnost pristupa samo i isključivo uslugama javnog sektora, i samo unutar Hrvatske. Novim zakonom to mijenjamo na način da će i privatni sektor biti uključen u novi sustav, a uslugama javnog sektora moći će se pristupati i u drugim zemljama EU-a.

Pandemija koronavirusa u velikoj mjeri je ubrzala digitalizaciju naših društava te ukazala na brojna ograničenja, poput manjka prekogranične interoperabilnosti nacionalnih sustava. Novim okvirom o europskom digitalnom identitetu želimo umrežiti nacionalne sustave u jednu smislenu cjelinu i tako potaknuti digitalizaciju na nacionalnoj i europskoj razini. Digitalizacija je danas ključni proces u privlačenju investicija, u poticanju inovacija i rekla bih apsolutno ključan preduvjet jačanja konkurentnosti naših poduzeća i gospodarstva.

Digitalizacija društva, javne uprave, industrije ili zdravstva mora imati za cilj olakšati život građanima EU, omogućiti im lakše ostvarivanje njihovih prava bilo u vlastitoj zemlji ili bilo gdje unutar EU.

Može li digitalni identitet doprinijeti transparentnijem radu državnih institucija?

Odgovor je da. Digitalni identitet je alat koji može omogućiti promjene na bolje, a odluka je na nama samima hoćemo li mi taj alat znati i htjeti koristiti za ostvarivanje pozitivnih promjena u društvu. Jedna od zemalja koja je primjer prave digitalne revolucije i transparentne državne administracije je Estonija – država u kojoj gotovo sve možete obaviti digitalnim putem bez birokracije, nerviranja, dugačkih redova i nameta. Tako online možete kupiti kuću, produžiti licencu, prijaviti nešto policiji, provjeriti povijest nekog automobila kojeg želite kupiti – jedino što se ne može jest oženiti se i rastati online.

Medicinski kartoni svih građana pohranjeni su u jednu bazu podataka, tako da nema potrebe za donošenjem papira i kartica, sve je online, kao i sistem naručivanja. Pacijent, na primjer, zna tko mu je, kada i zašto gledao u medicinski karton. Ništa od ovoga ne bi bilo moguće bez digitalnog identiteta. U Estoniji svi građani i doseljenici, moraju imati svoj digitalni identitet.

Što je sa sigurnosti i zaštitom osobnih podataka? Trebaju li građani strahovati?

Pitanju sigurnosti posvetili smo jako puno vremena i kao glavna izvjestiteljica EP-a inzistirala sam na najvišoj mogućoj razini sigurnosti i zaštite osobnih podataka. Vjerujem da ćemo donijeti zakon koji će građanima osigurati korištenje digitalnih novčanika mirne duše i bez strepnje oko sigurnosti. No, evo jedne praktične usporedbe. Danas veliki broj građana više ne odlazi u banku, ne plaća račune na šalterima, već ih plaća, primjerice putem mobitela. Ne pamtim da je posljednjih godina bilo nekih posebnih problema s elektronskim načinom plaćanja, naručivanjem kod liječnika ili elektronskim receptima za lijekove.

Sustavi su sve sigurniji, ali, naravno, vidimo da su hakerski udari na velike tvrtke, banke, pa i na državne institucije sve učestaliji, ali su i zaštitite tih sustava sve bolje. Kako rastu rizici, tako se i sustavi sigurnosti neprestano unaprjeđuju i postaju bolji u detektiranju i otklanjanju cyber napada i internetskih prevara

Što je krajnji cilj EU-a po pitanju ove reforme koju predvodite ispred EP-a?

Ovim zakonom želimo modernizirati cijeli sustav javne uprave i ubrzati digitalizaciju javnih usluga, povećati njihovu kvalitetu i učiniti ih dostupnijim svim građanima kako bi država postala pravi servis za građane i za poduzeća. Rekla bih kako su glavni ciljevi jednostavnost, pristupačnost i brzina.

Prije mjesec dana ste započeli i s pregovorima. Kako teku pregovori i kada možemo očekivati da će novi okvir za europski digitalni identitet zaživjeti?

Već prvi sastanak s predstavnicima Vijeća, povjernicima Breton i Vestager na kojem sam predstavila prioritete EP-a pokazalo se da težimo istom cilju, a to je stvaranje europskog okvira koji će građanima dati potpunu kontrolu nad vlastitim podacima i koji će im dati slobodu da sami odluče koje informacije žele podijeliti, s kim i kada.

To je, uz već navedenu interoperabilnost, visoku razinu sigurnosti i zaštite osobnih podataka, rekla bih sine qua non čitavog prijedloga. Vidjet ćemo kako će se pregovori s Vijećem nastaviti razvijati, no vjerujem kako bi do kraja ove godine trebali postići dogovor i zaključit pregovore. Tako bi već 2025. novi europski okvir za digitalni identitet i sve prednosti koje pruža trebao postati dostupan građanima i poduzećima.

* Sadržaj omogućio Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj