Iako se od početka krize izazvane ratom u Ukrajini diljem svijeta bilježi značajan rast inflacije, dužnosnici i institucije veliki skok cijena u Srbiji pravdaju uvezenom inflacijom.

Naime, međugodišnja inflacija u Srbiji u ožujku ove godine iznosila je 16,2 posto, dok je u eurozoni, prema podacima Eurostata, za isti mjesec iznosila 6,9 posto, odnosno sedam posto u travnju. Narodna banka Srbije tvrdi da je inflacija posljedica poskupljenja energenata i hrane na svjetskom tržištu te da naša zemlja ne može utjecati na vanjske, uvozne čimbenike.

Korijeni inflacije
S tim u vezi, postaje nejasno odakle Srbija uvozi inflaciju, pošto je u zemljama eurozone više nego upola niža.

Milojko Arsić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, objašnjava za Danas da je od početka rata uvozna inflacija zaista bila glavni uzrok rasta cijena, ali sada nije tako. “Postojala je uvozna inflacija, a ona se tijekom 2021. i 2022. godine vidjela kroz visok rast uvoznih cijena. Međutim, u posljednjih nekoliko mjeseci uvozne cijene mnogih proizvoda padaju ili im je rast vrlo mali. S tim u vezi, inflacija u ovoj godini, odnosno u poslednjih pet do šest meseci, ne može se objasniti uvezenom inflacijom”, kaže Arsić.

Kako dodaje, u posljednjem razdoblju za inflaciju su ključni domaći čimbenici. Domaći čimbenici također su utjecali na inflaciju u 2021. i 2022. godini, ali je njihov utjecaj tada bio manji nego u posljednjih šest mjeseci.

Ovo uključuje nekoliko stavki. Jedan od njih je i odgođeno povećanje cijena energenata. Druge su zemlje povećale cijene energije tijekom prošle ili prethodne godine, a mi smo tek počeli ovu godinu.

Također, obuzdali smo inflaciju umjetnim zamrzavanjem cijena prehrambenih proizvoda, a one su sada “odblokirane”. Konačno, tu su i veliki poticaji koje je država provodila 2020. i 2021. Iako su nam pomogli da postignemo dobre rezultate u kretanju BDP-a, utjecali su da potražnja raste brže od proizvodnje, čime je podržana inflacija”, objašnjava Arsić.

S tim u vezi, naš sugovornik objašnjava da se sadašnja razina inflacije ne može opravdati utjecajem uvoza, te da je za očekivati ​​da će se inflatorne razlike između Srbije i zemalja eurozone zadržati do kraja godine.

S njim se slaže i Dejan Šoškić, bivši guverner NBS i profesor na Ekonomskom fakultetu, koji ističe da visina inflacije u Srbiji otkriva pogreške u vođenju ekonomske politike prethodnih godina, ali i važne sistemske slabosti. u našoj zemlji. Kao prvi razlog ovakvog stanja navodi činjenicu da je monetarna politika na inflaciju reagirala sa zakašnjenjem od oko devet mjeseci, u odnosu na potreban trenutak reakcije.

Četiri pogreške
“Drugi razlog je što je na prvotno špekulativni i kratkoročno pretjerano visok rast cijena na svjetskom tržištu trebalo odgovoriti kratkoročnim jačanjem dinara. To nije učinjeno, jer je spomenuti “alat” nepotrebno “potrošen” u 2017. godini, i sve to bez ikakvih pozitivnih učinaka na gospodarstvo zemlje. Treća pogreška bila je nepotrebno i pogrešno usmjerena ekspanzivna fiskalna politika i ekspanzivna monetarna politika.

“Četvrto, evidentno odsustvo konzistentne poljoprivredne politike, što je dovelo do toga da je rast cijena hrane u Srbiji veći od službene inflacije”, objašnjava.

Povrh svega, Šoškić, kao i Arsić, loš potez vidi u kasnom i neadekvatnom uvođenju poskupljenja struje i plina, u godini kada je inflacija visoka, umjesto onoga što je učinjeno prije nekoliko godina.