U redovnom izvješću Svjetske banke za Zapadni Balkan, u posebnom dijelu za Crnu Goru, navedeno je da nepovoljni globalni ekonomski izgledi i visoka domaća neizvjesnost opterećuju inače pozitivne izglede Crne Gore.

“Međutim, ozbiljnost izazova zahtijeva snažnu političku predanost i djelovanje za ublažavanje tih rizika”, navodi se u izvješću.

Dva opterećenja
“Tijekom 2023.-2025. predviđa se da će rast iznositi prosječno 3,1 posto, jer se rast privatne potrošnje usporava, dok se očekuje da će investicije dati marginalno pozitivan doprinos rastu”, navodi se u dokumentu.

Turizam će se vjerojatno nastaviti oporavljati ove godine, kako bi dosegnuo razine iz 2019., iako bi pogoršanje izgleda za rast u EU i regiji moglo imati negativan učinak i na turizam i na šire izglede za rast. Iako se očekuje smanjenje fiskalnog deficita u srednjem roku, on će ostati visok.

S obzirom na veću potrošnju na plaće te socijalnu i kapitalnu potrošnju, fiskalni deficit ove će godine ostati visok na 4,9 posto BDP-a, prije nego što se iduće godine postupno smanji na 4,2 posto, osim ako se ne poduzmu dodatne mjere na strani prihoda ili rashoda.

Kao rezultat toga, očekuje se da će javni dug ostati visok na oko 70 posto BDP-a tijekom 2023.-2025..

To zahtijeva pažljivo vaganje troškova i koristi svake nove politike potrošnje i koordinaciju aktivnosti za povećanje porezne discipline, proširenje porezne osnovice i smanjenje sive ekonomije.

Nepovoljno financiranje
“Geopolitičke neizvjesnosti koje proizlaze iz ruske invazije na Ukrajinu i inflacije mogu oslabiti izglede za rast glavnih trgovinskih partnera Crne Gore. Premije za rizik rastu za većinu zajmoprimaca, a apetit za preuzimanjem kreditnog rizika se smanjuje. Ti uvjeti mogu dovesti do većih poteškoća u mobilizaciji kapitala pod povoljnim uvjetima,”, zaključuje se u dokumentu.

Crnogorska vlada mora pokazati predanost smanjenju duga, dodajući da su politička nestabilnost i složenost glavni domaći rizici.