Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva ove je godine Dan djevojaka i žena u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) obilježio 27. travnja organizacijom virtualnog okruglog stola. Zainteresirane učenice i studentice na okruglom stolu imale su priliku upoznati i čuti iskustva šest uspješnih žena zaposlenih u STEAM područjima i obrazovnom sustavu.

Na virtualnom okruglom stolu svoja poslovna i stručna iskustva s prisutnima su na motivirajući način podijelile Anamarija Petric – voditeljica odjela za istraživanja, Legit Software, Antonija Kranjčina – dizajnerica video igara, OUTFiT7, Paula Štancl– bioinformatičarka, Biološki odsjek PMF-a, Natasha Kapov Kagan – članica Uprave, Lemax, Lea Perić – osnivačica, startup Xoink i Petra Kvočić – informatičarka, Sveučilišni računski centar.

“Povećanje sudjelovanja, vidljivosti i angažiranosti žena u području informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT) sastavni je dio razvoja digitalne transformacije u Republici Hrvatskoj”, poručio je tom prilikom državni tajnik Bernard Gršić. Nedavno je održan treći okrugli stol koji je na tu temu organizirao Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva. Prvi okrugli stol organiziran je u Zagrebu 21. svibnja 2019. godine, šest dana nakon što je Hrvatska, s ciljem napredovanja i smanjenja rodne neravnopravnosti, potpisala Deklaraciju o posvećenosti pitanju žena u digitalnom svijetu.

Okrugli stolovi i edukacija

U svrhu promidžbe te Deklaracije, ured je tada osmislio kampanju pod sloganom “Postani i TI, djevojka IT!”. Na tada organiziranom okruglom stolu, djevojkama viših razreda srednjih škola, o svom radnom iskustvu i položaju žena u IT industriji iskustva su prenijele govornice iz različitih javnih i privatnih institucija.

U Osijeku je 17. veljače 2020. održan drugi okrugli stol s istim ciljem – približiti djevojkama srednjoškolske dobi STEM i IKT područje, te ih potaknuti na nastavak školovanja i odabir zanimanja u tom sektoru. Državni tajnik Bernard Gršić tom je prilikom istaknuo kako je jako bitno informirati i educirati djevojke u dobi kada odlučuju o svom zanimanju, mogućnostima i svemu onom što digitalno društvo, odnosno informacijsko-komunikacijske tehnologije pružaju. “Ako ne upravljamo informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, onda će one upravljati nama”, naglasio je Gršić. Provedbu Deklaracije u Republici Hrvatskoj koordinira Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva u suradnji s Uredom za ravnopravnost spolova.

Sve države članice Europske unije koje su potpisale Deklaraciju obvezale su se na suradnju s tijelima javne vlasti, predstavnicima javnog i privatnog sektora, te civilnim društvom u radu na uzrocima fenomena podzastupljenosti žena u digitalnom sektoru pa se tako jedna od točaka odnosi na provođenje nacionalne međusektorske ciljane strategije, i dokumenata koji proizlaze iz nje, kao što je, primjerice, Nacionalni plan za ravnopravnost spolova za razdoblje do 2027. godine, čiji je nositelj Ured za ravnopravnost spolova, dok su druga tijela nositelji pojedinih mjera u pripadajućem Akcijskom planu za razdoblje do 2024. godine.

Jedna od točaka Deklaracije odnosi se na osnivanje Dana djevojaka i žena u IKT-u širom Europe a svrha joj je, među ostalim, podizati svijest o uzorima u STEM područjima, te poticati djevojke i žene da se odluče za STEM studije i poslovne prilike u tom području. Prema točkama Deklaracije o posvećenosti pitanju žena u digitalnom svijetu, svaka država članica radi na njezinoj provedbi ciljeva kroz svoj nacionalni akcijski plan.

Bernard Gršić

Drugi u EU

Od četiri komponente indeksa gospodarske i društvene digitalizacije (DESI indeks 2022), Hrvatska je značajan napredak ostvarila rastom sa 16. na 9. mjesto u području ljudskog kapitala. Ovo područje mjeri digitalne vještine koje su potrebne da se iskoriste mogućnosti koje nudi digitalno društvo.

Sve veći broj Hrvata koristi Internet, a u znanstvenom području raste broj diplomiranih IKT stručnjaka. Razina digitalnih vještina hrvatskog stanovništva prema nekoliko je ključnih pokazatelja iznad prosjeka EU. 63% građana između 16 i 74 godine u Hrvatskoj ovladalo je osnovnim digitalnim vještinama (u odnosu na prosjek EU-a od 54%), a 31% pojedinaca ovladalo je naprednim digitalnim vještinama (u odnosu na prosjek EU-a od 26%).

Što se tiče Europske unije bilježimo pozitivan trend unatrag dvije godine za više od 52 % svih žena u EU-u koje imaju osnovne ili napredne digitalne vještine, dok je taj postotak bio značajno viši među djevojkama (16-19 godina) sa 70 %.

Sveukupne digitalne vještine odnose se na pet područja: vještine informacijske i podatkovne pismenosti, vještine komunikacije i suradnje, vještine stvaranja digitalnog sadržaja, sigurnosne vještine i vještine rješavanja problema. Hrvatska je u tom vremenu zauzela drugo mjesto s Finskom u pogledu digitalnih vještina kod djevojaka i rangirane su bile sljedećim redoslijedom među zemljama EU-a: Malta (96%), Hrvatska i Finska (obje po 93%), Češka (89%) i Austrija (87%).

Otkad se Hrvatska, potpisivanjem Deklaracije, pridružila inicijativi Europske komisije, zajedno s ostalim državama članicama EU, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva svake godine četvrtog četvrtka u mjesecu travnju sudjeluje u obilježavanju međunarodnog Dana djevojaka i žena u IKT-u, te kontinuirano provodi aktivnosti vezano za ciljeve istaknute u Deklaraciji.

* Sadržaj omogućio Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva