Hrvati više nego ikada mijenjaju posao, a praksu davanja otkaza namjeravaju nastaviti. Potvrdilo je to istraživanje koje je lani provela Katedra za psihologiju rada Filozofskog fakulteta u Zagrebu u suradnji s Hendalom, a potvrđuje i ono portala MojPosao.

Prema istraživanju Katedre za psihologiju rada, petina Hrvata je u trenutku provođenja istraživanja tražila je novi posao, a četvrtina (27%) to namjeravala napraviti u narednih godinu dana.

Istraživanje portala MojPosao mnogo je drastičnije te pokazuje da je u posljednje tri godine gotovo polovica (45%) radnika dala otkaz, a gotovo svaki drugi to planira napraviti kroz godinu dana.

Plaća glavni motiv otkaza
Zvonimir Galić, profesor s Katedre za psihologiju rada Filozofskog fakulteta, objašnjava da su zbog metodologije istraživanja brojke portala MojPosao vjerojatno precijenjene, ali potvrđuju trend dinamike kakve na domaćem tržištu rada nikada nije bilo. A odgovor zašto ljudi mijenjaju posao zapravo je vrlo jednostavan. “Zato što mogu”, kaže Galić.

“Prvi put imamo situaciju ogromnog nedostatka radnika u svim segmentima te se poslodavci za njih moraju boriti. Istovremeno, naše su plaće generalno niske te su se dodatno smanjile zbog inflacije pa ljudi posao traže tamo gdje mogu dobiti bolju plaću”, objašnjava profesor.

Upravo je to – plaća – razlog broj jedan zbog kojega će ljudi odlučiti promijeniti posao. No, nije jedini. Istraživanje portala MojPosao tako pokazuje da su loši uvjeti rada visoko na listi razloga zašto će ljudi krenuti u potragu za novim.

Nakon plaće (49%) radnici navode i loše međuljudske odnose (45%), nemogućnost profesionalnog napretka (42%), podcijenjenost od strane poslodavca (42%) te loše uvjete rada koji utječu na zdravlje (41%). Ispada da unatoč kroničnom nedostatku radnika domaći poslodavci još ne shvaćaju vrijednost radnika.

Ulagati u ljude
“Upravljanje ljudskim potencijalima jako je napredovalo posljednjih godina, ali je još slabo. Mnogo naših poslodavaca još ne shvaća da se kvalitetnije moraju baviti ljudima. Kao da ostaju slijepi na to što se događa na tržištu rada. Prvo, dakle, moraju dići plaće. No to neće biti dovoljno. Ljudi žele radno okruženje u kojem mogu rasti i razvijati se”, ističe profesor s Katedre za psihologiju rada. Također, Galić vjeruje da će se trend davanja otkaza, odnosno promjene posla, nastaviti, i to zbog dva razloga.

“Demografski su trendovi takvi da je više ljudi koji idu u mirovinu od onih koji ulaze na tržište rada. Tržište rada se, dakle, strukturno mijenja. Drugi je razlog iseljavanje koje se nastavlja”, navodi Galić dodajući da takvi trendovi nisu loši.

“Mislim da je to dobro. Godinama smo imali tromo tržište rada, a promjena posla najčešće je bila vezana uz dobivanje, a ne davanje otkaza. Sada kad imamo obrnutu situaciju posljedice će biti bolje za radnike, a to je rast plaća te veća ulaganja u zaposlenike i njihove vještine”, ističe profesor.

Što se zanimanja tiče, njegovo istraživanje pokazuje da je najdinamičnije u ICT-u te sektoru trgovine, prijevoza i turizma. IT sektor, naime, karakterizira nedostatak stručnjaka te najbolji uvjeti rada jer će zaposleni u IT-u u prosjeku mjesečno zaraditi 1587 eura neto, pokazuju podaci DZS-a.

Ne treba čuditi stoga da se zaposlenici u ovom sektoru lako odlučuju za bolje prilike, a koje nije teško dobiti. S druge strane, sektor trgovine, prijevoza i turizma karakteriziraju niske plaće i lošiji uvjeti rada, pa opet ne treba čuditi da ljudi daju otkaze i traže bolji posao. Oni će pak, u prosjeku zaraditi između 878 do 1025 eura mjesečno.