Realizacijom kredita američkog fonda u iznosu od 100 milijuna eura koju u Brodosplitu očekuju ovih dana, postići će se normalizacija poslovanja u grupaciji. Tim novcima refinancirat će se kredit VTB Europa banke i nastaviti gradnja dva kruzera.
S druge strane, iako taj novac nije namijenjen za gradnju ophodnih brodova, što je aktivnost tvrtke kćerke Brodogradilišta specijalnih objekata (BSO), sigurno je da će se poslovanje unutar cijele grupe ojačati i pozitivno utjecati na nastavak aktivnosti BDO-a na gradnji ophodnih brodova za MORH.
Šire od toga, omogućit će realizaciju strateškog usmjerenja za pozicioniranje BSO-a u niši patrolnih brodova – obalnih i izvanobalnih, zatim brzih napadnih brodova i besposadnih brodova posebne namjene.
Imamo know-how
To su glavni ciljevi za nadolazeće razdoblje BSO-a, dok bi provedba strateškog plana, ako se u cijelosti ostvari, trebala generirati značaj dio prihoda BSO-a te onda i grupacije koja računa na oko 200 milijuna eura godišnje.
Uz pregovore koje u BSO-u vode sa zainteresiranim kupcima, i zaredali međunarodni sajmovi proizvođača naoružanja i vojne opreme, u Abu Dabiju pa zadarska ASDA 2023, potvrda su interesa na tržištu, uključujući dobavljače opreme posebne namjene koji žele suradnju, pa je potencijal ogroman.
To tim više što su kupci države, a proizvodi visoko vrijedni, no s obzirom na vojnu namjenu koju imaju to dodatno znatno utječe na konačnu cijenu. U odnosu na patrolni brod, iz ove niše ratne brodove bitno skupljim od gradnje čine sustavi koji se ugrađuju, primjerice radari, senzori, laserski uređaji i posebni sustav za komunikaciju, kao i raketni sustavi i sustavi upravljanja vatrom.
“Naša velika prednost je da imamo know-how i možemo to sve isprojektirati, sagraditi, opremiti i ispitati”, navodi Darko Pappo, član Uprave DIV Grupe koja je krovna kompanija cijele Brodosplitove grupacije. Za obalno-ophodni brod ‘Omiš’ izgrađen u BSO-u, s dokazanom tehničkom opremljenošću i plovnim karakteristikama, navodi da postoji interes drugih mornarica, a očekuje da će se uskoro materijalizirati pregovori kroz konkretni ugovor.
“Ovaj brod po performansama nadmašuje konkurenciju, i nadamo se da će u narednom razdoblju biti konkretizirani pregovori s jednom mornaricom izvan Europe. Očekujemo da će biti još aktivnosti zbog preliminarnog interesa za sve sposobnosti koje taj broj ima, uz ekonomičnost korištenja i jednostavnost održavanja za namjenu za koju je sagrađen”, navodi Pappo.
Ti pregovori traju dvije godine, a kao ne manje bitna stvar za takav izvozni proizvod pokazuje se nužna tzv. izvozna dozvola koju je potrebno realizirati u prihvatljivom roku kako posao ne bi bio ugrožen. No, kad je riječ o brzim napadnim čamcima, taj novi projekt u kojem su integrirani najmoderniji sustavi u skladu s potrebama kupca, kao dio razvoja vojne palete proizvoda, namijenjeni su za klasičnu ratnu mornaricu. Njihova se uloga sastoji u tome da u kratkom djelovanju odrade svoju ulogu brzo, a BSO-ovi su, tvrde, kvalitetom i cjenovno konkurentni.
“Interes je evidentan u zadnje vrijeme. Mi se nadamo se da će ove godine doći do realizacije prvog takvog posla s krajnjim korisnikom, određenom stranom ratnom mornaricom. Radi se o više brodova koje bismo za njih sagradili u BSO-u”, kaže Pappo.
Traženi besposadni brodovi
Besposadni brodovi posebne namjene, poseban projekt BSO-a, vrlo su traženi na tržištu iz više razloga, i kako navodi, osnovni je taj što mnoge države imaju problem jer posada zahtijeva niz resursa, dok besposadnim brodovima može se upravljati u nekim kriznim situacijama te ići u područja u kojima bi posada mogla biti ugrožena. Iz izdvojenih upravljačkih centara još se može upravljati s više takvih brodova, što znači veću efikasnost i sigurnost operatera.
“Taj se projekt razvija i brod se gradi kao prototip, a partneri su i znanstvene institucije. Prema planu trebao bi biti završen do kraja godine, nakon čega kreće faza različitih funkcionalnih ispitivanja, primjerice sustava koji su ugrađeni kako funkcioniraju u situaciji spašavanja drugog broda od požara i slično”, navodi naš sugovornik.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu