Gospodarski rast u Srbiji u 2023. godini bit će 1,5 posto i najslabiji na Zapadnom Balkanu, za razliku od 2020. i 2021, kada je, po rastu, Srbija bila lider, rekao je ekspert za Zapadni Balkan u Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije Branimir Jovanović.

On je, u intervjuu agenciji Beta, rekao kako postoje dva razloga za posustajanje u rastu, a prvi je što se “Srbija nije baš snašla u krizi, izazvanoj ratom u Ukrajini”.

“Jasno je bilo kako će rat pogoditi Srbiju više nego ostale u regiji, zbog jačih ekonomskih i političkih veza sa Rusijom, ali je Srbija mogla pokušati da bude nekakav posrednik između Rusije i Ukrajine, kao što je pokušala Turska, što bi poboljšalo njen međunarodni ugled”, kazao je Jovanović.

Srbija je, kako je rekao, odabrala da bude pasivni promatrač, a taj stav se ne dopada zapadnim investitorima, koji su bili nositelji rasta Srbije proteklih godina, pa su strane investicije iz EU pale oko 18 posto u 2022.

Drugi razlog za sporiji rast je, kako je rekao, što je Srbija odabrala ekonomski model da se privredni rast zasniva na stranim investicijama, kao glavnim motorom rasta, što ne može donijeti dugoročni i održiv razvoj.

Strane investicije su, po njegovoj ocjeni, poželjne, ali nisu dovoljne. Odgovarajući na pitanje zašto je u Srbiji inflacija veća nego u Europi i raste dok u Europi pada, Jovanovć je rekao kako Srbija, kao i sve ekonomije Zapadnog Balkana, imaju veće udjele hrane u indeksu potrošačkih cijena.

Siromašniji ljudi, prema njegovim riječima više novca troše na hranu i zbog toga je u Srbiji visoka inflacija, a glavno pitanje je zašto još raste, u ožujku je bila 16,2%, dok je u prosincu bila 15,1%, u situaciji kad inflacija usporava skoro svuda u regiji i Europi.