Hrvatska tradicionalno ima značajnu poljoprivrednu proizvodnju te smo više ili manje bili samodostatni po pitanju nekih ključnih prehrambenih sirovina.

No, pomalo je bizarno da su najveći problemi hrvatsku poljoprivredu pogodili ulaskom u Europsku uniju kada su domaći farmeri počeli dobivati triput više novca iz EU fondova nego do tada.

Kako bilo, sad jedva da zadovoljavamo polovicu potreba za mesom te još manje za mlijekom, a iako žitarica imamo i više nego dovoljno, kruh i brašno plaćama kao da ih i nemamo jer se njihova cijena postavlja na međunarodnim burzama.

Kako bilo, hrvatski poljoprivredni sektor u velikim je problemima, a Vlada donosi vatrogasne mjere. Jedna od takvih je i jučer predstavljen nacrt Programa državne potpore za kompenzaciju rasta troškova proizvodnje u sektorima stočarske i biljne proizvodnje.

Prema nacrtu, za ovo je namijenjeno ukupno 30,96 milijuna eura od čega bi govedarstvu išlo 14 milijuna, svinjogojstvu 5,6 milijuna, peradarstvu 820 tisuća eura, ovčarstvu i kozarstvu 1,63 milijuna, konjogojstvu 270 tisuća te pčelarstvu 670 tisuća eura.

Potpora za proizvodnju voća, povrća, cvijeća te ljekovitog i aromatičnog bilja je planirana u iznosu od 5,92 milijuna eura, potpora proizvodnji šećerne repe s 1,32 milijuna te proizvodnji sjemenskog kukuruza i sjemena povrća sa 730 tisuća eura.

Raskorak s cijenama
Kako ističu iz Ministarstva poljoprivrede, cilj Programa je pružiti financijsku potporu subjektima koji se bave proizvodnjom u osjetljivim sektorima stočarstva i biljne proizvodnje kako bi se ublažila iznimno velika povećanja cijene inputa proizvodnje, dok istovremeno cijena primarnih poljoprivrednih proizvoda iz predmetnih sektora ne prati u potpunosti rast troškova.

Mladen Kušeković, vlasnik tvrtke Natura Beef, kaže da su svaka mjera i novac dobrodošli, no upozorava da se radi o vatrogasnoj mjeri koja bez rekonstrukcije čitavog sustava neće imati nekih bitnih učinaka.

“Iako se radi o relativno velikom novcu, to je samo dio onog što su stočari izgubili. Broj farmera, stoke i količina proizvedenog mesa dovoljno govore koliko je situacija alarmantna. Cijena hrane će zasigurno ići gore, a bez vlastite proizvodnje nećemo imati nikakav utjecaj na to koliko će je naši građani plaćati u trgovinama. Bojim se da će meso postati luksuz koji si više neće moći svatko priuštiti”, kazao nam je Kušeković.

Zvonimir Širjan, predsjednik udruge proizvođača mesa Baby Beef, na istom tragu ističe da 31 milijun eura možda može pomoći malo postojećim proizvođačima u problemu, ali da sigurno neće povratiti one koji su zbog kaosa u sektoru prestali s proizvodnjom, a još manje biti magnet za nove proizvođače mesa i mlijeka.

Europa se od 2021. suočava sa značajnim porastom cijena energenata, žitarica, uljarica, općenito stočne hrane te mineralnih gnojiva što je posljedica kretanja na globalnom tržištu. Invazija na Ukrajinu 2022. stvorila je znatne gospodarske nesigurnosti, poremetila trgovinske tokove i lance opskrbe te je dovela do iznimno velikih i neočekivanih povećanja cijena, posebno prirodnog plina i električne energije.

Ujedno je došlo i do rasta cijena ostalih inputa u proizvodnji, što je proizvođače dovelo u situaciju da su suočeni s iznimno velikim povećanjem ukupnih troškova proizvodnje. Cijene energenata, žitarica, uljarica, stočne hrane, mineralnih gnojiva te drugih sirovina povećale su se na međunarodnom tržištu od izbijanja rata, a rizici dodatnog rasta cijena i dalje su prisutni.

Veleprodajna cijena najznačajnijih žitarica i uljarica u 2022. dosegla je najviše razine u posljednjih osam godina čije povećanje u prosincu 2022. u odnosu na prosinac 2021. iznosi 22,9 % za pšenicu, 45,1 % za kukuruz, 24,2 % za stočni ječam, 10,8 % za suncokret, 26,1% za sojinu sačmu te 10,4 % za suncokretovu sačmu.

Usporedba prosječnih cijena žitarica u 2022. u odnosu na prethodno petogodišnje razdoblje (2017. – 2021.) pokazuje rast od 202,5 % za pšenicu, 200 % za kukuruz te 191 % za stočni ječam. Cijene uljarica u istom razdoblju imaju slične trendove koji pokazuju rast od 173 % za zrno suncokreta te 191,5 % za zrno soje.

Gnojiva skuplja 115,6%
Cijena električne energije u Hrvatskoj je za prvo polugodište 2022. u porastu za 61,53 % u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Također, cijena prirodnog plina je za poslovne korisnike porasla za 40% u prvom polugodištu 2022. u odnosu na isto razdoblje 2021.

Prema podacima DZS-a cijene ulaznih troškova u poljoprivredi u RH u 2022. bile su više za 40,5 % u odnosu na cijene u 2021. Najveći rast bilježi se kod gnojiva koja su skuplja za 115,6%, energenata i maziva za 69,4 % i stočne hrane za 30,9 %.

U EU Hrvatska spada u regiju 3 u kojoj je prosječna veleprodajna cijena šećera u 12/2023 iznosila 845 €/t što je povećanje od 65,04% u odnosu na 12/2021 (512€/t). Cijene utrošenih dobara i usluga u poljoprivredi imaju rast u 2022. godini od 36,8 % u odnosu na 2021.