Njemačko gospodarstvo nikako ne uspijeva riješiti problem manjka radne snage, a vlada se nada da će ga barem malo uspjeti ublažiti liberalizacijom imigracije.

Kako navodi Financial Times, ministar rada Hubertus Heil izjavio je kako će Njemačka stvoriti “jedan od najmodernijih imigracijskih režima u Europi” kako bi ublažila manjak radnika što je postalo “prava kočnica ekonomskom rastu”.

Očajnička potraga
Ministar Heil ističe kako je imigracijska reforma dio šire kampanje vlade kancelara Olafa Scholza kojoj je cilj privući talentirane radnike iz cijelog svijeta, ublažiti utjecaj nepovoljnih demografskih trendova i omogućiti priljev dovoljnog broja kvalificiranih radnika što je postao vodeći problem za neke od najvećih europskih kompanija.

U razgovoru za FT Heil je kazao kako u mnogim sektorima njemačke industrije vlada “očajnička” potraga za radnicima, a situacija će u budućnosti biti samo još gora, s obzirom da generacija baby boomera polako odlazi u mirovinu.

“Njemačkoj će nedostajati 7 milijuna radnika do 2035. ako nešto ne učinimo”, kazao je Heil. “A to u konačnici može postati prava kočnica našem ekonomskom rastu”, dodao je ministar zadužen za resor rada. Izmijenjena imigracijska regulativa, koju bi Bundestag trebao odobriti u idućih nekoliko tjedana, uklonit će dobar dio postojećih barijera useljavanju i zapošljavanju stranaca u Njemačkoj.

Primjerice, stranci će moći dobiti posao iako nemaju profesionalnu kvalifikaciju prema njemačkim standardima, pojasnio je Heil. “Bit će dovoljno da imaju ugovor o radu s njemačkim poslodavcem, nešto radnog iskustva i da su završili strukovno obrazovanje u svojoj državi”, dodao je ministar.

Njemačka će također uvesti i “karte prilika” koji će imigrantima omogućiti prikupljanje bodova temeljem njihova strukovnog obrazovanja i radnog iskustva, znanja njemačkog jezika te dobi ispod 35 godina.

“Tko bude imao dovoljno bodova, moći će doći u Njemačku potražiti posao”, kazao je Heil koji je na toj ministarskoj poziciji od 2018. godine. Drugi zakon koji će uskoro biti upućen u parlamentarnu proceduru omogućit će strancima lakše dobivanje njemačkog državljanstva.

I dalje prebirokratski
Dio udruga poslodavaca smatra da predložena reforma ne ide dovoljno duboko. Postupak useljavanja “i dalje je prebirokratski”, ocjenjuje Thilo Brodtmann iz udruge metalske industrije VDMA. “Zahtjev poznavanja njemačkog jezika i dalje je preširok”, smatra Brodtmann. Prema posljednjem kvartalnom istraživanju Europske komisije, nedostatak radnika ograničava učinak 42 posto njemačkih kompanija iz uslužnog sektora, 34 posto industrijskih kompanija te trećine građevinskih tvrtki.

To i ne čudi s obzirom na broj nepopunjenih radnih mjesta. Istraživanje tamošnjeg Ekonomskog instituta pokazalo je da je prošle godine broj radnih mjesta za koje kompanije nisu mogle pronaći kvalificiranog radnika dosegao rekordnih 630.000. Samo za ilustraciju, godinu ranije nepopunjeno je ostalo 280.000 radnih mjesta.

Ekonomski analitičari smatraju da je nedostatak radne snage doprinio i nedavnom valu štrajkova koji su paralizirali željezničku mrežu i neke od najvećih zračnih luka u zemlji. Inflacija i rastući troškovi života bili su glavni okidači za nezadovoljstvo štrajkaša, ali je nedostatak radnika ionako moćnim njemačkim sindikatima dao još malo “streljiva” u pritisku na poslodavce i vladu.

Ministar Heil ističe kako vlada u ovoj reformi imigracijskih zakona želi izbjeći greške počinjene tijekom 60-ih godina kada je u Njemačku pristigao golemi val stranih radnika – čuvenih “gastarbajtera” – ali koje njemačko društvo godinama nije potpuno prihvaćalo. “Nismo im pomogli da se integriraju”, kaže Heil dodajući kako imigranti “nisu samo radnici”. “Oni žele biti dio društva, sa svim pravima i obvezama kao i drugi”, zaključuje Heil.