Nakon neuspjelih lanjskih pokušaja u kojima se Fortenova grupa nastojala riješiti samo sankcioniranih dioničara, novi vlasnik sad se traži za cijelu Fortenovu. Započet je proces ispitivanja interesa potencijalnih investitora za kupnju nizozemske kompanije Fortenova Group MidCo, u čijem je potpunom vlasništvu sustav nekadašnjeg Agrokora. Eventualno okončanje procesa ne očekuje se prije kraja rujna ove godine, najavili su iz kompanije.

Iako je objava popraćena nizom tehničkih informacija, upitnika je mnogo više nego odgovora. A kao i cijelo vrijeme od eskalacije krize Agrokora prije punih šest godina, i najnovija epizoda u narednom će razdoblju biti predmetom raznih interpretacija, intriga i spekulacija.

Jedne idu u smjeru propitivanja tko će potencijalno u ovo doba iduće godine biti novi vlasnik Fortenova grupe. Dakle, tko su uopće mogući interesenti za takav “biznis miks”, pogotovo s aspekta veličine transakcije, ali i baštinjenih pravnih repova.

Uz podršku međunarodne investicijske grupacije Lazard pozivi su upućeni navodno na adrese 20-ak velikih private equity fondova. S tim u vezi jedan domaći investicijski bankar kaže kako je pritom izglednije da se kao interesenti pojave veliki, globalni PE igrači koji trenutno nisu prisutni u ovoj regiji, koji pod upravljanjem imaju imovinu reda veličine i stotinjak milijardi eura i koji su “manje opterećeni sudsko-pravnom poviješću Fortenove”.

Fabris Peruško, glavni izvršni direktor i član Upravnog odbora Fortenova grupe/T. Miletić/PIXSELL

S druge strane, uz današnju cijenu financiranja Fortenove, a pogotovo skoro refinanciranje odnosno prolongat mega obveznice koje će značiti i značajan dodatni jednokratni trošak, početak procesa prodaje mnogi označavaju i sagledavaju kao “distressed sale”. To nužno znači i značajan diskont u vrednovanju.

Što to znači u pogledu moguće cijene, teško je reći. Ali zna se da se prilikom prošlogodišnje nesuđene operacije prodaje Sberbankova udjela govorilo o približno pola milijarde eura kao vrijednosti te transakcije. To je impliciralo vrednovanje cijele kompanije na oko 1,2 milijarde eura, ali po svoj prilici prodaja bi  sada uključivala i dodatni diskont.

Zbog svega neki financijaši dvoje čak i oko stvarnih nakana započetog procesa. “Ovdje je ipak o riječ o mudrim ljudima koji znaju prodavati i zarađivati”, kaže jedan od njih. Neki se u tom kontekstu pitaju nije li u ovom koraku pojedinačna prodaja nekog od proizvodnih biznisa (vode, ulja) ipak bila bolja opcija.

Oko nekih pitanja većina se ipak slaže. Ako je bivši Agrokor predstavljao sistemski rizik, teško je reći da je on potpuno nestao, pa je u tom smislu teško reći i da je cijela misija ispala osobito uspješna.

Promatrači se mahom slažu i da je u svemu američkom fondu HPS, kao glavnom kreditoru u više od milijardu eura vrijednim obveznicama koje dospijevaju početkom rujna “sjekira upala u med”.

U poziciji je da praktično može ucjenjivati uvjetima refinanciranja. S obzirom na prvotno ugovorene uvjete – 7,3 posto plus 6-mjesečni euribor, ali taj varijabilni dio utvrđen je na minimalno 1 posto – i današnju razinu euribora  pretpostavlja se da to (čak ako je ugovorom predviđena i maksimalna vrijednost varijabilnog dijela cijene) danas za Fortenovu implicira dvoznamenkastu kamatu. Ni jednokratni trošak u okviru produljenja postojeće obveznice “na rok koji neće biti duži od kraja 2024.” sigurno nije mali.

U medije su u međuvremenu iscurile i informacije o sadržaju dopisa koji je Fortenova grupa poslala na adrese vlasnika njezinih depozitarnih potvrda i konvertibilnih obveznica. On navodno odražava dramatičnu pozadinu priopćenja o hitnoj prodaji, ukazujući na to da se uz sadašnju vlasničku strukturu ne može osigurati održivo (re)financiranje po uvjetima koji bi jamčili kontinuitet poslovanja.

‘Rezultati nisu impresivni’
Iz Fortenove su uz objavu početka procesa prodaje priopćili da su u materijalu koji je odaslan potencijalnim investitorima navedeni i nerevidirani, prognozirani financijski pokazatelji za prošlu godinu koji kroz rezultate iz operativnog poslovanja pokazuju, kažu, stabilnost kompanije.

U procjenama za rezultate u 2022. iznijeli su ukupne prihode veće od 5,2 milijarde eura, dobit iz operativnog poslovanja (IFRS-16) veću od 470 milijuna eura te prilagođenu dobit iz operativnog poslovanja veću od 300 milijuna eura.

Isto tako, među podacima je i onaj o neto dugu kompanije od 1,1 milijardu eura na kraju 2022., kao i omjer neto duga i prilagođene dobiti iz operativnog poslovanja koji je na 3,5 puta. Likvidnost na računu krajem godine bila je veća od 280 milijuna eura, kažu.

Financijski znalci i u pogledu te razine likvidnosti kažu kako iz perspektive nadolazeće turističke sezone, kad su i potrebe za likvidnošću najveće, to ne zvuči jako impresivno.

Podsjetimo, vezano uz sankcionirane dioničare iz Fortenove su u svom priopćenju podcrtali kako sama Fortenova grupa nije pod sankcijama, ali da sankcionirano suvlasništvo znatno otežava poslovanje i negativno utječe na vrijednost kompanije za sve dionike.

Objasnili su i da su nakon neuspjelih pokušaja Sberbanke da proda svoje udjele u Grupi istekle pravne osnove za dobivanje licence za provedbu izlaska sankcioniranih imatelja depozitarnih potvrda iz vlasničke strukture. Dakle, trenutno više nema realnih mogućnosti za prodaju samo udjela SBK Art ili Sberbanke.

Uz refinanciranje obveznice objasnili su da je “sadašnji kreditor za taj aranžman poslao neobvezujuću ponudu, koja će morati biti prihvaćena kako bi bio premošćen period u kojem se namjerava riješiti situacija sa sankcioniranim dioničarima, uz namirenje u skladu sa sankcijama.

Ako kompanija i tada bude imala trenutnu strukturu vlasništva, vjerojatno je da će svako sljedeće refinanciranje pod ovakvim uvjetima samo smanjivati vrijednost kompanije za sve dionike, uključujući i suvlasnike”, konstatirali su.

Vladi je sve – ok
O svemu se pak jučer oglasila i Vlada. Ministar financija Marko Primorac kaže kako ga nije iznenadila jučerašnja najava Fortenove.

“Pretpostavljam da je refinanciranje tih dugova u postojećoj vlasničkoj strukturi, gdje imate određene subjekte koji su sankcionirani, otežano ili možda čak nemoguće”, izjavio je Primorac. Vlada prati cijelu situaciju, kaže, a odluku o potrazi za novim vlasnikom smatra dobrom.