Pokušaj prvog slijetanja letjelice jedne privatne kompanije na Mjesec nije uspio, nakon što je japanski startup ispace izvijestio da je izgubio kontakt s letjelicom Hakuto-R Mission 1 (M1), no japanska vlada poručuje ispace-u da “nastavi pokušavati”, piše Reuters.

“Izgubili smo komunikaciju, pa moramo pretpostaviti da nismo mogli dovršiti slijetanje na mjesečevu površinu”, rekao je osnivač i izvršni direktor ispacea Takeshi Hakamada.

Bio je to drugi neuspjeh u posljednjih tjedan dana u razvoju privatne industrije svemirske tehnologije, nakon što je SpaceX-ova raketa Starship spektakularno eksplodirala nekoliko minuta nakon što je uzletjela s lansirne rampe.

Neuspjeh privatnih tvrtki
Još niti jedna privatna kompanija nije uspjela spustiti letjelicu na prirodni Zemljin satelit, podsjeća Reuters. To su uspjeli samo SAD, bivši Sovjetski Savez i Kina, dok su pokušaji Indije i jedne privatne izraelske kompanije posljednjih godina bile neuspješne. Dionicom ispacea, startupa za lunarni transport sa sjedištem u Tokiju, nije se trgovalo u srijedu.

Kompanija je uvrstila dionice na Tokijsku burzu prije samo dva tjedna i od tada je udvostručila svoju vrijednost. Glasnogovornik japanske vlade Hirokazu Matsuno izjavio je da iako ta misija nije dovršena, Japan želi da ispace “nastavi pokušavati”, jer njegov rad je od velikog značaja za razvoj domaće industrije svemirske tehnologije.

Japan ima velike ambicije po pitanju izgradnje domaće industrije svemirske tehnologije, kao što je primjerice slanje japanskih astronauta na Mjesec do kasnih 2020-ih, no zasad bilježi neuspjehe. Jedan od najvećih neuspjeha imao je u ožujku, kada je Japanska agencija za istraživanje svemira (JAXA) izgubila novu raketu H3 zbog prisilnog manualnog uništenja nakon što je stigla u svemir.

A taj događaj uslijedio je pet mjeseci nakon što je JAXA-ina raketa Epsilon zakazala po lansiranju. Četiri mjeseca nakon lansiranja iz Cape Canaverala na Floridi raketom SpaceX, lander M1 trebao je autonomno sletjeti oko 1:40 ujutro po japanskom vremenu, uz animaciju temeljenu na telemetrijskim podacima uživo koja pokazuje da dolazi blizu 90 metara od mjesečeve površine.

Do očekivanog vremena slijetanja, kontrola misije izgubila je kontakt s landerom i inženjeri su izgledali zabrinuti zbog prijenosa uživo dok su čekali potvrdu signala o njegovoj sudbini koja nikada nije stigla. Lander je ispunio osam od 10 ciljeva misije u svemiru koji će pružiti vrijedne podatke za sljedeći pokušaj slijetanja 2024., rekao je izvršni direktor Takeshi Hakamada.

‘Kočenje’ na skijaškoj skakaonici
Otprilike sat vremena prije planiranog slijetanja, M1 visok 2,3 metra započeo je fazu slijetanja, postupno sužujući svoju orbitu oko Mjeseca sa 100 km iznad površine na otprilike 25 km, putujući brzinom od gotovo 6000 km/h. Pri takvoj brzini, usporavanje landera na ispravnu brzinu protiv Mjesečeve gravitacijske sile je poput stiskanja kočnica bicikla točno na rubu skijaške skakaonice, rekao je Ujiie.

Letjelica je ciljala na mjesto slijetanja na rubu Mare Frigoris na sjevernoj hemisferi gdje bi rasporedila rover na dva kotača veličine lopte za bejzbol koji su razvili Japanska agencija za istraživanje svemira, Tomy i Sony.

Bilo je planirano postaviti rover na četiri kotača nazvan Rashid iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. U drugoj misiji planiranoj za 2024., M1 će nositi ispaceov vlastiti rover, dok će od 2025. raditi s američkim svemirskim laboratorijem Draper na dopremanju NASA-inog tereta na Mjesec, s ciljem izgradnje lunarne kolonije sa stalnim osobljem do 2040.