Domaći su startupovi investitorima sve zanimljiviji, u to nema sumnje. Potvrđuju to i najave osnivanja nekoliko novih VC fondova. Kada se sve zbroji, i uračuna ponuda aktivnog VC kapitala, ispada da bi startupovi na raspolaganju mogli imati oko 300 milijuna eura. Ovaj iznos, ako bude realiziran (jer prikupljanje kapitala, posebno zbog turbulencija u tehnološkom sektoru, nije niti jednostavan, niti lagan, niti brz posao) trebao bi predstavljati ogromnu razliku u odnosu na situaciju prije nekoliko godina.

Primjerice, prije tek tri godine, 2020., na tržištu su bila tek dva VC fonda – South Central Venture (SCV) i Fil Rouge Capital. SCV, fokusiran na tržište regije, s fondom ENIF pokrenutim 2015., raspolagao je sa 42 milijuna eura kapitala, a Fil Rouge Capital, osnovan 2019. sa 46 milijuna eura. Ovih ukupno 88 milijuna eura podebljao je 2021. fond s društvenim učinkom FeelsGood Capital i to s još 30 milijuna eura te dodatno SCV koji je prošle godine pokrenuo fond u vrijednosti od 70 milijuna.

Zamjetno veći interes

Ove se godine pak najavljuje pokretanje više fondova. Slovenski Silicon Gardens već bi u lipnju ili srpnju trebao pokrenuti fond od 30 milijuna eura. Iz AYMO Venturesa najavljuju fond od 80 milijuna eura, a SQ Capital fond od 10 milijuna. Meta Change Capital, četvrti je fond čiju veličinu osnivači još ne mogu otkriti, a tu je i HBOR-ov Fond za transfer tehnologija (namijenjen komercijalizaciji inovativnih znanstvenih projekata) koji bi trebao biti “težak” oko 50 milijuna eura. Interes je ulagača, dakle, zamjetno veći, no ima li, i uz sve najave osnivanja fondova, dovoljno kapitala za startupove?

Stavovi su naših sugovornika po ovom pitanju suprotstavljeni, pa tako jedni smatraju da kapitala ima dovoljno, dok ga prema drugima i dalje nedostaje. Također, tržište kapitala namijenjeno domaćim startupovima dominantno karakteriziraju VC fondovi namijenjeni financiranju predsjemenskih i sjemenskih faza razvoja, odnosno ranih faza razvoja poduzeća. Jedini fond koji bi trebao biti namijenjen razvojnoj (growth) fazi je onaj AYMO Venturesa, za koji se Božidar Pavlović, partner u fondu, nada da će biti pokrenut do kraja godine. Međutim, napominje, kako su još uvijek u fazi prikupljanja kapitala, nezahvalno je prognozirati.

Za financiranje razvojne faze odlučili su se jer ove vrste ulaganja nedostaje na tržištu. “Primijetili smo da su pre-seed i seed faze dosta dobro pokrivene s postojećim fondovima u Hrvatskoj, međutim growth faza je slabije pokrivena, praktički nikako, tako da tu vidimo potrebu te priliku”, ističe. Zašto nitko, pa i od fondova čije se pokretanje tek očekuje, nije prepoznao tu potrebu kaže da mu je teško reći.

“Možda do sada nitko nije prepoznao tu nišu ili se suočio s istim problemom kao i mi, a to da je za fazu teže prikupiti kapital”, napominje.

Ulaganja su u toj fazi, naime, mnogo izdašnija, pa i veličina fonda mora biti mnogo veća. No Luka Sučić, pokretač Meta Change Capitala, koji zbog novih pravila na financijskom tržištu o fondu koji osniva ne smije mnogo govoriti, smatra da potrebe za financiranjem viših runda, onih B i C serije, u Hrvatskoj niti nema. “Trenutno nemamo dovoljno growth startupova da bi moglo biti više fondova koji su na njih usmjereni. Glavnina startupova u Hrvatskoj trenutno je u ranoj fazi razvoja tako da je ponuda kapitala dobro raspoređena”, kaže Sučić.

Ipak, upozorava da ga za ranu fazu razvoja i dalje nema dovoljno. “Kada se u obzir uzme broj startupova, kao i onih koji novac prikupljaju izvan Hrvatske, jasno je da ga nema dovoljno. Aktualni fondovi tu potrebu apsolutno ne mogu pokriti. Također, nedostaju nam i specijalizirani fondovi. Primjerice, nemamo niti jedan namijenjen blockchain tehnologiji, strojnom učenju, umjetnoj inteligenciji”, kaže te dodaje da će upravo njegov fond biti prvi usmjeren blockchainu. Da unatoč dolasku i najavi novih VC fondova i dalje nedostaje kapitala upozorava i Božidar Pavlović.

Presudni poslovni anđeli

”Kapitala je, bez daljnjeg, mnogo više, ali su i kompanije bolje i jače nego što su bile prije pet godina pa, sukladno tome, trebamo i više investicija”, navodi. Sučić pak dodaje, da osim VC kapitala, u Hrvatskoj nedostaje i poslovnih anđela.

“Startup ekosustav ne može rasti bez dobro razvijene scene poslovnih anđela koji ulažu u najranije, a time i najriskantnije faze startupova. Nadam se i da će se i ta scena, s rastom broja ‘exita’, a kojih je sve više, jače razviti”, kaže Sučić.

Koliko je poslovni anđeo važan u počecima poslovanja dobro zna Albert Gajšak. Upravo zahvaljujući jednom takvom, konkretno Tomislavu Caru, suosnivaču Infinuma, Gajšak je prije šest godina pokrenuo CircuitMess, kompaniju čiji se prihodi u posljednje tri, udvostručuju. Sa svojim STEM elektroničkim uređajima namijenjenim edukaciji, a koje je uspio plasirati u američki Walmart, CircuitMess danas ostvaruje više od dva milijuna eura prihoda i priprema se za novu investicijsku rundu.

”Uspjeli smo izgraditi biznis koji je dobar, stabilan i koji brzo raste. Sada imamo nove ideje te smo tvrtku odlučili dokapitalizirati kako bi mogli rasti još brže”, kaže Gajšak. Koliko prikuplja Gajšak ne želi otkriti već samo dodaje da bi investicija uskoro trebala biti i realizirana. A o njoj pregovara sa stranim fondom.

“Budući da je većina naših kupaca sa stranih tržišta htjeli smo naći fond koji je prisutan vani i koji će nam, osim financijski, moći pomoći i u nekim drugim stvarima”, kaže Gajšak koji se slaže s Pavlovićem i Sučićem da novca za startupove u Hrvatskoj nema dovoljno.

“No to nije problem samo Hrvatske, problem je to cijele regije, a možda čak i cijele Europe. Većina je naših startupova potkapitalizirana. Međutim, ne možemo reći da nema ničeg. Imamo nekoliko investicijskih fondova i još par čije se pokretanje najavljuje tako da situacija postaje bolja”, ističe.

Ipak, zbog krize koja je pogodila tehnološki sektor ulagači su oprezniji pa je startupovi ipak teže dolaze do kapitala. “Naše se tvrtke tek razvijaju i uče kako graditi profitabilan biznis, kako doći do kapitala te kako izgraditi kompaniju u koju se isplatiti investirati. Investitori nisu Caritas da dijele novac. Oni su tu da zarade i doći će ako u Hrvatskoj uspijemo izgraditi dobre firme”, ističe Gajšak dodajući da to pak nije nimalo jednostavan zadatak. “Sve je teško. Teško je napraviti firmu, posebno takvu u koju netko želi investirati, ali teško je i nagovoriti nekoga da uloži upravo u tvoj biznis. I nisu teški samo pregovori već treba i dobro osmisliti perspektivu koju ćete znati dobro komunicirati investitoru”, poručuje mladi poduzetnik.

A proces kroz koji trenutno prolazi Gajšak prije samo nekoliko mjeseci završila je zagrebačka tvrtka Farseer, koja je razvila softver za financijsko modeliranje, planiranje i analitiku, poznat kao Excel na steroidima. Nakon šest mjeseci procesa pregovaranja ova je zagrebačka startup kompanija, osnovana 2020., dobila 1,5 milijuna dolara investicije u rundi koju su predvodili američki fond Apertu Capital te domaći SQ Capital, kojem je ovo druga investicija u Farseer.

Matija Nakić, direktorica Farseera, za razliku od prethodnih sugovornika smatra da kapitala na domaćem tržištu ima dovoljno. “Fondovi se razvijaju, raste njihova veličina te je općenito stanje na sceni sve bolje. Zbog krize u tehnološkom sektoru fondovima je teže prikupljati novac, no i unatoč tome na domaćem tržištu ima dovoljno kapitala za rast i razvoj zdravih i snažnih firmi, posebno u pre-seed i seed fazi”, kaže Nakić. Doduše, ističe, evaluacije su trenutno nešto niže nego što su bile prije godinu dana.

Budite pragmatični

”Smatram da kompanije ne bi trebale previše kalkulirati i čekati bolja vremena. Dok ona dođu, tvrtka može propasti sto puta. Treba biti pragmatičan i novac uzeti kada ti treba, pod bilo kojim uvjetima jer svakom startupu koji radi nešto novo, kompleksno i inovativno treba financijska injekcija kako bi mogao stvoriti prostor za uzlet i rast poslovanja. Bez toga se ne može”, poručuje Nakić. Da je situacija na tržištu povoljna i da je kapitala dovoljno, kao i Nakić, smatra i Janko Gabrić, partner i voditelj investicija u SQ Capitalu.

”Kapital konstantno raste ne samo količinski već postaje i dostupniji široj bazi, a sve ukazuje da će ga biti još i više u narednim godinama. Poremećaji o kojima se puno priča posljednjih godinu dana dio su uobičajenog ciklusa te su svakako nezgodni za osnivače i projekte koji su potrošili sva ili većinu sredstava. Ipak, šira slika je vrlo pozitivna a trend je više nego jasan”, kaže Gabrić.

U činjenici da VC fondovi u Hrvatskoj nisu raspoređeni po svim fazama razvoja i rasta startupova ne vidi problem. “Iz iskustva koje imamo u javnom i privatnom investiranju vrlo dobro znamo da smo na radaru praktički cijelog svijeta, a za zemlje srednje, sve više i zapadne Europe, ne samo da smo na radaru već i u fokusu”, ističe Gabrić dodajući da bi na malim tržištima bilo teško prikupiti količine sredstava koje bi zadovoljile potrebe jednog takvog fonda. “Nije neizvedivo ali ne vidim to kao slabost naše zajednice, barem ne u ovom trenutku”, ističe Gabrić iz SQ Capitala koji je završio proces upisa ulagatelja za novi domaći VC fond čija će se vrijednost kretati oko 10 milijuna eura.

”Nakon upisa ulagatelja (first close) preostaje nam još godinu dana za prikupljanje sredstava do trenutka tzv. final close-a s kojim se fond konačno “zaključava”. Kako fundraising napreduje dobro, vjerujem da će fond vrlo skoro krenuti s radom i prvim investicijama”, najavljuje Gabrić. Objašnjava i da će fond primarno biti orijentiran regiji te da sektorskih ograničenja neće imati, a ulagat će primarno u pre-seed i seed fazu. Sudeći prema svemu rečenom, za startupove s ambicioznim i upornim osnivačima te dobrim idejama investicija, unatoč krizi u tehnološkom sektoru, neće nedostajati.