Zašto se Dan Europe slavi 9. svibnja?
Dan Europe tradicionalno se obilježava 9. svibnja, na obljetnicu Schumanove deklaracije. Toga je dana 1950. Robert Schuman, tadašnji ministar vanjskih poslova Francuske, predstavio svoj prijedlog formiranja Europske zajednice za ugljen i čelik, prve u nizu nadnacionalnih europskih institucija iz kojih je nastala Europska unija. Države osnivačice bile su Francuska, Zapadna Njemačka, Italija, Nizozemska, Belgija i Luksemburg. Ovaj prijedlog, poznatiji kao Schumanova deklaracija, smatra se početkom današnje Europske unije. Vijeće Europske unije u Milanu 1985. godine donijelo je odluku kojom se otad 9. svibnja i službeno obilježava kao Dan Europe.
Gdje se održava proslava u Hrvatskoj i kakav program očekuje građane?
Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj i ove godine za svu zainteresiranu javnost i medije organizira proslavu Dana Europe. Obilježit ćemo ga u utorak, 9. svibnja 2023., i to festivalom vještina na Europskom trgu u Zagrebu, u trajanju od 11 do 14 sati. Festival organiziramo u suradnji s brojnim partnerima kao što su Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, veleposlanstva država članica Europske unije akreditiranih u Zagrebu, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj, Agencija za mobilnost i programe EU-a, te Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, socijalne politike i obitelji, nacionalna kontaktna točka za Europsku godinu vještina. Godinu 2023. Europska unija proglasila je Europskom godinom vještina. Zato ćemo ove godine Dan Europe 9. svibnja 2023. obilježiti upravo festivalom vještina na Europskom trgu u Zagrebu, uz osobiti fokus na novim izazovima s kojima se suočava tržište rada u Hrvatskoj i u Europi.
Zašto je 2023. proglašena Europskom godinom vještina i koji je cilj Europske komisije?
Obilježavanje rođendana Europske unije, Dan Europe, svake se godine povezuje s temom koja je za tu godinu dogovorom odabrana kao ključna u komunikaciji europskih institucija prema građanima. Ove se godine radi o Europskoj godini vještina. Demografske i brojne druge promjene na tržištu rada od svih građana Europske unije – pa tako i građana Hrvatske – traže usmjeravanje na cjeloživotno učenje i stjecanje novih vještina. Oni koji uče i usvajaju nova znanja, lakše se nose s promjenama na tržišta i uključeniji su u gospodarske procese. Globalna geopolitička i ekonomska situacija, inflacija i recesija traže visok stupanj prilagodbe. Pojedinci, tvrtke i organizacije koje su prilagodljive, otpornije su na promjene i održavaju poslovni kontinuitet. Radna snaga s vještinama koje su tražene na tržištu rada pridonosi i održivom rastu, stvara više inovacija i poboljšava konkurentnost tvrtki.
Europska unija 2023. proglasila je Europskom godinom vještina, s osobitim fokusom na cjeloživotno obrazovanje, dodatno usavršavanje i digitalne vještine. Tijekom festivala vještina na Europskom trgju na Dan Europe, veleposlanstva iz brojnih članica EU-a predstavit će mogućnosti stručnog i akademskog obrazovanja u svojim državama, specifične industrije i obrte, dok će hrvatski obrtnici predstaviti svoje zanate, a strukovne škole ciljane i s tržištem rada kompatibilne programe. Posjetitelji će moći razgledati štandove država članica, upoznati se s obrtnicima i njihovim načinom rada te programom obrtničkih škola ambasadora Europskog parlamenta čiji će učenici prezentirati svoja znanja i vještine, informirati se o programima mobilnosti te sudjelovati u raznim aktivnostima. Paralelno će se u Kući Europe na Europskom trgu održavati radionice usmjerene na stjecanje digitalnih vještina.
Zašto je cjeloživotno učenje važno i kako hrvatski građani, tvrtke i organizacije mogu profitirati stjecanjem novih vještina?
U okviru Europske godine vještina – a u suradnji s Europskim parlamentom, državama članicama, socijalnim partnerima, javnim i privatnim službama za zapošljavanje, gospodarskim i industrijskim komorama, pružateljima usluga obrazovanja i osposobljavanja te radnicima i tvrtkama – Europska komisija želi pružiti novi poticaj cjeloživotnom učenju radi boljeg korištenja potencijala europske radne snage, ali i kvalitetnijih prilika kod prelaska s jednog radnog mjesta na drugo. Naglasak smo stavili i na vještine neophodne na tržištu rada, u suradnji sa socijalnim partnerima i tvrtkama. Važno je i povezivanje ambicija i sposobnosti pojedinaca s prilikama i potrebama tržišta, kao i uključivost i zapošljavanje što većeg broja ljudi, osobito trenutno nezaposlenih mladih i žena. Naglasak je i na privlačenju talenata iz trećih zemalja s vještinama koje trebaju Hrvatskoj i Europskoj uniji, uz nove mogućnosti dodatne edukacije, mobilnosti i priznavanje kvalifikacija.
Zašto su vještine jedna od ključnih tema?
Trenutno više od tri četvrtine tvrtki u Uniji prijavljuje poteškoće u pronalaženju zaposlenika s potrebnim vještinama, a najnoviji podaci Eurostata upućuju na to da samo 37 % odraslih redovito pohađa osposobljavanje. Indeks gospodarske i društvene digitalizacijeEN••• pokazuje da 40 % odraslih osoba i svaka treća osoba koja radi u Europi nema osnovne digitalne vještine. Osim toga, već 2021. bilo je manjkova u 28 zanimanja u rasponu od graditeljstva i zdravstvene skrbi do inženjerstva i IT-a, što pokazuje sve veću potražnju za visokokvalificiranim, ali i niskokvalificiranim radnicima. Niska je i zastupljenost žena u zanimanjima i studijima povezanima s tehnologijom, pri čemu je tek svaki šesti stručnjak za IT i svaka treća osoba s diplomom u području STEM-a žena. Kako bi se potaknulo cjeloživotno učenje, države članice podržale su socijalne ciljeve EU-a za 2030. prema kojima bi se najmanje 60 % odraslih svake godine trebalo osposobljavati te su već predstavile svoja postignuća. To je važno i za postizanje stope zaposlenosti od najmanje 78 % do 2030. U komunikaciji Digitalni kompas 2030. postavljen je cilj EU-a da do 2030. najmanje 80 % svih odraslih osoba ima barem osnovne digitalne vještine, u EU-u bi trebalo biti 20 milijuna stručnjaka zaposlenih u području IKT-a, dok bi više žena trebalo poticati da se zapošljavaju na takvim radnim mjestima.
I Hrvatska ICT industrija ima poteškoća u akviziciji ICT stručnjaka i sve više zapošljava strance i građane Europske Unije jer pojedini poslovi zahtijevaju visoku razinu stručnosti i specifična znanja. S druge strane, Hrvatska ima sjajne fakultete STEM usmjerenja te godišnje na tržište rada dolaze mladi koji su konkurentni širom EU i svijeta. No, naš cilj je potaknuti građane da svoju karijeru i budućnost grade u Hrvatskoj pa su naše aktivnosti usmjerene na stjecanje svih onih vještina koje osiguravaju dobro plaćene poslove koji će ne samo osigurati egzistenciju, već i omogućiti napredovanje i razvoj u karijeri – što je u skladu s očekivanja generacije Z, koja je ujedno i vodeća u EU po pitanju osnovnih i naprednih digitalnih vještina (izvor DESI index).
Što donosi program na Europskom trgu i tko sve može sudjelovati?
Program je otvoren za sve zainteresirane građane koji mogu učestvovati u raznim aktivnostima koje smo pripremili. Svečano otvorenje festivala održat će se u podne, u utorak 9. svibnja, dok radionice počinju pre toga. Već od 11 sati u Kući Europe na Europskom trgu bit će održavane 3 radionice usmjerene na stjecanje kognitivnih, komunikacijskih i digitalnih vještina, sve pod vodstvom Instituta za inovacije. Također, bit će održana i radionica o europskoj platformi za školsko obrazovanje i mogućnostima za jačanje vještina učenika i nastavnika kroz eTwining.
Posjetitelji će također moći razgledati štandove država članica, upoznati se s obrtnicima i njihovim načinom rada te programom obrtničkih škola ambasadora Europskog parlamenta čiji će učenici prezentirati svoja znanja i vještine, informirati se o programima mobilnosti te sudjelovati u raznim aktivnostima. Stoga pozivam još jednom sve zainteresirane da nam se pridruže u proslavi Dana Europe na Europskom trgu u Zagrebu 9. travnja od 11 sati.
Za više detalja o proslavi Dana Europe na Europskom trgu u Zagrebu 9. svibnja 2023. tijekom idućih tjedana pratite internetsku stranicu i društvene mreže Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj: Twitter, Facebook, YouTube i Instagram.
