Prema prošlomjesečnim isplatama plaća zaposlenima u pravnim osobama u Hrvatskoj najveće neto plaće u prosjeku su isplaćena u farmaceutskoj industriji, prosječno 2703 eura. Mjesec prije najveće prosječne isplate zabilježene su u zračnom prijevozu (1685 eura), dok su u siječnju (plaće za prosinac) prednjačile Informacijske uslužne djelatnosti s 1639 eura neto.

Mjesečni statistički pregledi daju nešto manje detaljnu sliku plaća prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD), a ona pokazuje da je u cijelom tom razdoblju prvo mjesto držala kategorija Informacija i komunikacija, u kojoj je neto u prosjeku za prosinac iznosio 1450 eura, a dva mjeseca kasnije dosegnuo je 1586 eura.

Istodobno, na začelju se uglavnom izmjenjuju zaštitarske djelatnosti (713 eura prosjeka za veljaču) te proizvodnja odjeće i kože. Osim npr. opće razine profitabilnosti ili dodane vrijednosti, ti podaci odražavaju i obrazovnu strukturu u pojedinim sektorima.

Gdje su u prosjeku najbolje plaćene fakultetske diplome, odnosno VSS radna mjesta, a gdje, recimo srednja stručna sprema, pokazuje pregled prema stupnju stručne spreme kojega Državni zavod za statistiku objavljuje jednom godišnje.

Visoko i proizvodnja pića
Premda se najnoviji podaci odnose na 2021. neki nalazi su svakako zanimljivi. Tako su, primjerice, za VSS radna mjesta zaposlenima (koji su radili tijekom cijele godine) neto plaće u prosjeku bile najviše u djelatnosti promidžbe (reklama i propaganda) i istraživanja tržišta – čak 15.806 kuna (bruto gotovo 24.000).

To je približno 1000 kuna više od prosjeka neto plaće za VSS zaposlenike u zdravstvu (14.769 kuna), a u bruto iznosu oko 4000 više. Treća po iznosu prosječne neto plaće visokoobrazovanih kadrova bila je farmaceutska industrija 14.603 kune).

Visoko na toj listi našla se i proizvodnja pića, koja je s prosječnih 14.220 kuna neto plaće za zaposlenike na mjestima za koja se traže fakultetske diplome premašivala one s istim stupnjem obrazovanja u duhanskoj industriji (13.800 kuna) ili npr. u djelatnostima popravaka i instaliranja strojeva i opreme s nešto manje od 13.300 kuna prosječnog neta.

Nešto niže od tih šest djelatnosti u prosjeku su bile i plaće VSS zaposlenika u financijskim uslužnim djelatnostima (bez osiguranja) s prosjekom nešto većim od 13.000 kuna, pa i djelatnosti informacijskih uslužnih djelatnosti, s 12.816 kuna, ili npr. vađenju sirove nafte (12.992).

Kako objašnjavaju u DZS-u, ti podaci obuhvaćaju plaće zaposlenih za obavljene poslove na osnovi radnog odnosa te naknade za godišnji odmor, plaćeni dopust, blagdane i neradne dane određene zakonom, bolovanja do 42 dana, odsutnost za vrijeme stručnog obrazovanja, kao i naknade i nagrade u iznosima na koje se plaćaju doprinosi, porezi i prirezi.

Odličan informacijski SSS
U većini spomenutih djelatnosti plaće su bile su iznadprosječne i kad se računaju ukupno zaposleni u njima, svih stupnjeva obrazovanja.

No, uvjerljivo najbolje u promatranoj godini zaposlenici srednje stručne spreme (SSS) plaćeni su bili u informacijskim uslužnim djelatnostima, s prosječnom neto plaćom od 9217 kuna, te računalnom programiranju s 8471 kuna prosječnog neta.

Nasuprot tome, ukupni prosjek plaća za zaposlenike na radnim mjestima za koje se traži SSS, za pravne osobe iz svih djelatnosti, iznosio je 5880 kuna.

Među najbolje plaćenim zaposlenicima na radnim mjestima s tim stupnjem obrazovanja bili su i oni u djelatnosti vađenja sirove nafte (8664 kune).

Istodobno, najnižu neto plaću imali su zaposlenici sa srednjom školom u djelatnosti socijalne skrbi bez smještaja te u proizvodnji odjeće, gdje su prosječne plaće bile tek nešto više od 4000 kuna ili oko 600 kuna više od minimalne plaće za tu godinu.