Gospodarska su predviđanja danas, u odnosu na prije pola godine, mnogo optimističnija. “Gospodarski se izgledi stabiliziraju. Na jesen prošle godine očekivalo se da bi moglo doći do recesije, no trenutno se gospodarska očekivanja poboljšavaju iz mjeseca u mjesec”, poručuje Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke s godišnje konferencije “Dan hrvatskih financijskih institucija” Hrvatske gospodarske komore.

Gospodarski rast od 1 do 1,7 posto očekuje i Dinko Lucić, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb (PBZ), ali i ostali sudionici konferencije. On će, dakle, usporiti, no nitko od predstavnika financijskog sektora i monetarne vlasti više ne očekuje recesiju.

Međutim, treba biti oprezan. Inflacija još uvijek predstavlja izazov, a najveći pritisak na njen rast – nakon prošlogodišnjih profitnih marži kompanija – danas je cijena rada, odnosno rast plaća. Upozorio je na to Vujčić, a njegov kolega Michael Faulend, viceguverner HNB, s panela “Novi monetarni okvir i hrvatskog gospodarstvo” apelira na poduzetnike.

Guverner HNB-a Boris Vujčić kazao je kako nema bojazni za stabilnost banaka u Hrvatskoj/S. Strukić/PIXSELL

Plaću određuje tržište
“Poduzetnici, vodite računa da rast plaća bude što je moguće umjereniji. Tako ćete pomoći sami sebi te da se inflacija što prije spusti na ciljane razine od dva posto”, poručuje Faulend. No, Ivan Franičević, predsjednik Uprave Rasco-a, tvrtke iz Kalinovca koja je jedna od pet najvećih proizvođača opreme za održavanje prometne infrastrukture u Europi, poručuje HNB-ovom viceguverneru da su poslodavci u toj priči prilično nemoćni.

“Cijenu rada ne određuju poduzetnici već tržište rada. A ono ovisi o ponudi i potražnji”, kaže Franičević u čijoj su kompaniji plaće od početka prošle godine do danas rasle u prosjeku 20 posto. “Samo ove godine rasle su deset posto”, kaže te ističe da vjeruje da će novo povećanje u tvrtki koja zapošljava više od 300 ljudi, ići početkom sljedeće godine.

Očekivanja ovog poduzetnika su pozitivna te očekuje daljnji rast prihoda koji su posljednje dvije godine rasli oko 50 posto te prošle godine iznosili 35 milijuna eura. Također, najavljuje Franičević, ići će u investiciju u vrijednosti od 6 do 7 milijuna eura, te je unatoč rastu kamatnih stopa neće odgađati.

Naime, kako je rekao Dinko Lucić, unatoč dizanju kamatnih stopa od strane Europske središnje banke, a što se, prvenstveno zbog visoke likvidnosti banaka, u Hrvatskoj sporije prelijeva u odnosu na ostatak Europe, za sada nema usporavanja kreditiranja.

“Ne vidimo ga niti u dijelu malog i srednje poduzetništva, niti u dijelu velikih tvrtki čije je kreditiranje u prošloj godini raslo desetak posto. Međutim, zbog rasta kamatnih stopa postoje najave velikih kompanija da će prolongirati, odnosno odgoditi investicije za bolja vremena”, ističe Lucić.

Dodaje i da se visokog rasta kamatnih stopa građani i kompanije ne bi trebali bojati. “Kreditiranje je stanovništva u Hrvatskoj najreguliranije u Europi i naši su potrošači hiper zaštićeni”, poručuje Lucić te daje usporedbu kamatnih stopa u Hrvatskoj, Češkoj i Mađarskoj.

Tako navodi da su kamatne stope na stambene kredite, a koje se u Hrvatskoj kreću na razini od oko 3 posto, u Češkoj dva, a u Mađarskoj tri puta više. Iste su razlike i za potrošačke kredite, no u korporativnom su sektoru one još izraženije. Prosječna kamatna stopa u segmentu malog i srednjeg poduzetništva, koja je u Hrvatskoj nešto viša od 3 posto, u Češkoj je dva i pol puta veća, a u Mađarskoj 4,5 puta.

Propast zbog upravljanja
“Percepcija je kamatnih stopa često subjektivna, no objektivno kamatne su stope u Hrvatskoj na rekordno niskim razinama”, ističe Lucić dodajući da to potvrđuje i istraživanje ECB-a, prema kojem domaća poduzeća na kredit od milijun eura imaju najnižu kamatnu stopu od 3,58 posto (u Austriji je 3,95%, u Njemačkoj 4,73%, Italiji 4,39%).

No, one će, na krilima politike monetarnog zaoštravanja ECB-a, posve sigurno rasti, a o tome koliko u HNB-u ne žele špekulirati. Rast kamatnih stopa jedna je od neizvjesnosti, a pridružuju joj se inflacija, energenti, geopolitička situacija.

No unatoč svemu navedenom, guverner Boris Vujčić uvjerava da je domaći bankarski sustav stabilan. Napominje i da je stresni prošli mjesec u bankarskom sektoru (zbog propasti dvije američke, i jedne europske banke) iza nas te da navedeni primjeri pokazuju da nema “elemenata sustavnog rizika već da se radilo o bankama koje su loše upravljale rizicima.

“U 24 godine koliko sam na rukovodećim pozicijama u HNB-u zatvorili smo 30-ak banaka ali nikada zbog monetarne politike već uvijek zbog lošeg upravljanja”, ističe guverner Vujčić. Bojazni nema da bi se tako nešto moglo dogoditi u Hrvatskoj. Naime, kaže Vujčić, drugi smo po kapitaliziranost bankarskog sustava s 24,4 posto kapitalne adekvatnosti, znatno više od europskog prosjeka. “To govorili u prilog stabilnosti bankarskog sustava o kojem ne trebamo brinuti”, zaključuje.