Četiri godine otkad je kupio napuštenu zgradu u zagrebačkoj Paromlinskoj, investitor Josip Baričević kreće u investiciju u novi objekt s uredima za najam.

Za desetak dana kreće rušenje devastirane zgrade između pothodnika i Gradskog poglavarstva, u kojoj je svojedobno bila Zagrebačka banka, nakon toga ide procedura s dozvolama, a Baričević očekuje da bi investicija mogla biti dovršena za oko dvije godine.

Dinamika će pak ovisiti o tome hoće li investitor morati provesti javni arhitektonski natječaj za projektanta, što je ovih dana kao obvezu spomenuo zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.

Grad vrši pritisak

Nadomak centra Zagreba zgrada kao iz apokalipse, no to bi se uskoro moglo promijeniti?

Iz Grada ujedno tvrde da se projekt konačno realizira upravo na njihov pritisak, s obzirom da napušteni objekt u centru grada predstavlja prijetnju sigurnosti i ruglo je, a Baričević je za Poslovni dnevnik pojasnio zbog čega do sad nije kretao u investiciju.

“Potpisan je ugovor s izvođačem za rušenje stare zgrade po sistemu ključ u ruke i to kreće za desetak dana, nakon čega ćemo dobiti čistu ledinu za gradnju. Tada kreću i procedure za ishođenje svih dozvola prema Gradu.

Naravno da ćemo poštivati sve propise i obveze koje su predviđene GUP-om. Nisam zabrinut oko suradnje s Gradom, svima nam je u interesu što prije i na najbolji način realizirati projekt koji je na žalost bio na čekanju zbog objektivnih okolnosti”, kaže Baričević, koji je zgradu kupio za 75 milijuna kuna na dražbi sredinom 2018. godine, od Zagrebačke banke koja je u objekt ušla nakon sloma Stipić grupe. Zapravo se tada zgrada vratila Zabi, koja je Paromlinsku Stipiću prodala 2012. godine, zajedno s planom realizacije projekta kojeg je osmislio studio 3LHD.

“Projekt Paromlinska” koji je banka od 3LHD-a naručila kako bi budućem investitoru pokazala potencijal lokacije, odmah uz okretišta autobusa ZET-a i gradske uprave, predviđao je gradnju trgovačkog centra s autobusnim terminalom, podzemnom garažom i uredskim prostorima, a čitav projekt planirali su na šest katova, te je uključivao i dio susjednog parkinga. Taj projekt je slijedom okolnosti završio “u smeću”, a tko će projektirati novi još se ne zna.

Poduzetnik Josip Baričević vlasnik je lanca Ljekarni Baričević od 1996. godine, no nije se ograničio samo na ljekarnički biznis i ovo nije njegov prvi developerski posao. Bio je suosnivač građevinske tvrtke Centar Projekt s Brankom Perkovićem, poznatim po razvijanju projekta Green Gold u Radničkoj, od 2013. do 2014. član društava Ivana Čermaka te dioničar veledrogerije Medika.

Baričević podsjeća na niz događanja koja su investitorima u zadnjih nekoliko godina poremetila planove. “Imali smo pandemiju koja je poremetila lance dobave i izazvala rast cijena energenata te potaknula inflaciju, uslijedio je rat u Ukrajini i dodatna poskupljenja, a uz nedostatak radne snage ovo su sve faktori koji su utjecali i na naš projekt. Sad je situacija nešto povoljnija i spremni smo krenuti dalje”, pojašnjava Baričević, kojem, kako tvrdi, ne pada na pamet prodati lokaciju, već je odlučan da će se realizirati planovi.

Čini se da investitor neće moći zaobići proceduru javnog natječaja, kako nam pojašnjavaju iz ureda gradonačelnika Zagreba/P. Macek/PIXSELL

Revitalizacija kvarta
Paromlinska je, dakle, i prije njegova ulaska već neko vrijeme bila napuštena i čekao se dobar ulagač koji bi mogao ubrzati revitalizaciju čitavog ovog kvarta. Baričević nam je tada pojasnio da je u investiciju odlučio ući jer smatra da se radi o sjajnoj lokaciji, a spominjao je i mogućnost ulaska drugih ulagača u projekt.

Tada se već znalo da novoizgrađeni objekt ne smije prelaziti sadašnje gabarite, odnosno ne smije biti viši od četiri nadzemne etaže. Baričević je prilikom kupnje Paromlinske tamo planirao izgraditi trgovačko – poslovni centar u kombinaciji s hotelskim i ugostiteljskim sadržajima, no sada je odustao od trgovine i ugostiteljstva.

Fokus na uredske sadržaje u skladu je i s kretanjima na tržištu – ulaganje u ovaj segment u Zagrebu je najisplativiji jer vlada kronična nestašica kvalitetnih uredskih prostora.

Zadnja Colliersova analiza pokazala je da u Zagrebu nedostaje čak 100 tisuća kvadrata uredskih prostora, što je djelomično i posljedica potresa, zbog čega dio zaposlenih i dalje radi od kuće, iako se gotovo u potpunosti vratila praksa rada u uredu. Samo u Zagrebu je aktivno oko 1,5 milijuna kvadrata uredskih prostora, s tim da je većina starija od 15 godina, što je jedna od glavnih boljki na tržištu komercijalnih nekretnina u glavnome gradu.

Novost je da je konačno porasla cijena najma uredskog prostora A klase, koja se godinama držala na 12 eura i trenutno iznosi 13 eura po kvadratnom metru, a u budućnosti se očekuje sve veći pritisak na rast cijena uzrokovan povećanom potražnjom i visinom ulaznih troškova. Colliers tako procjenjuje da bi prosječna cijena uredskog prostora mogla u nadolazećem razdoblju doseći 15 eura po kvadratnom metru, kako bi novi projekti u razvoju bili isplativi.

Odgovor Grada Zagreba
Čini se da investitor neće moći zaobići proceduru javnog natječaja za ovaj projekt, kako nam pojašnjavaju u petak iz ureda gradonačelnika Tomaševića. Naime, Odluka o donošenju Generalnog urbanističkog plana propisuje da se nove građevine u zoni poslovne namjene grade prema javnom natječaju.

Javni natječaji se raspisuju radi dobivanja što kvalitetnijih rješenja za uređenje gradskih površina, njihovo oblikovanje i oblikovanje građevina, i to je sukladno Odluci o uvjetima i načinu provedbe javnih natječaja iz područja prostornog uređenja.

Pritom je Program za provedbu natječaja podloga za provedbu natječaja, izrađuje ga Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba ili druga ovlaštena osoba u suradnji sa Zavodom, verificira ga Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje, a utvrđuje gradonačelnik, pojašnjavaju nam iz Grada.