Zeleni i održivi turizam jedini je zalog razvoja turizma koji će biti uspješan i dugoročan na korist lokalnoj zajednici i čitavom društvu, rečeno je na panel raspravi “Europski Green Deal i hrvatski turizam – kako razvijati hrvatske zelene destinacije?” u sklopu konferencije “Međimurje – zelena destinacija”.

Decentralizirajmo turizam
Matija Posavec, župan Međimurske županije, kazao je da je glavni izazov bila intenzivna aktivnost kroz razdoblje šest mjeseci koliko je trajala evaluacija projekta kad su dolazile mnoge komisije iz Europe tražeći detaljne podatke o mjerenjima i procedurama.

“Zanimalo ih je zbrinjavanje otpada, ispuštanje CO2 s konkretnim brojkama i podacima. To je iziskivalo puno truda i vremena.” Dodao je da je svjestan da je Hrvatska malo preovisna o turizmu, koji čini i više od 20% BDP-a, no da se ne boji da se ista situacija, s masovnim turizmom, dogodi u Međimurju.

“Međimurje je industrijski jedna od najrazvijenijih područja Hrvatske, turizam to teško može bitno poremetiti. Prometno smo odlično povezani s čitavom regijom – bilo da se radi o zračnim lukama u Zagrebu i Budimpešti i Ljubljani ili pak luci Rijeka, tu je i niz riječnih pravaca. Izazov je razvijajući sve industrijske i logističke prednosti to napraviti na održiv i zelen način”, kazao je Posavec.

Foto: V.Ž. Rogulja/PIXSELL

Međimurski župan smatra da je generalno kontinetalni turizam sa svojom ponudom podcijenjen u odnosu na onaj na Jadranu. Kao primjer navodi kvalitetu vina koja se nudi u ugostiteljskim objektima te koleraciju s njihovom cijenom. “Treba staviti puno veći fokus na kontinentalnu ponudu i sadržaje, a što moraju prepoznati i čimbenici na nacionalnoj razini koji razvijaju državne strategije te odobrajvaju sredstva za realizaciju”, kaže Posavec.

Slavko Štefičar, ravnatelj Uprave za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije Ministarstva turizma i sporta, kazao je: “Samo ako osvijestimo da cijenimo ono što imamo, onda ćemo imati održiv sustav. Odnos prema prirodi i zajednici odredit će jesmo li održivi po pitanju okoliša, gospodarstva i ukupnog življenja”, kazao je Štefičar.

Procjene govore da Međimurje, kao cijela RH, po broju samih turista ima optimalne brojke, no sada se više mora poraditi na dodanoj vrijednosti proizvoda, odnosno koliko ti turisti troše i što im možemo ponuditi.

“Nužno je uskladiti potrebe turizma i održivosti lokalnog stanovništva te na tome imati fokus. Iako turizam donosi značajan novac, treba uzeti u obzir što on uzima po pitanju potrošnje resursa, zagađenja i slično te na toj analizi napraviti strategiju koja će donijeti najviše koristi lokalnoj zajednici i društvu”, navodi Štefičar.

Darija Todtling, voditeljica odjela za razvoj proizvoda HTZ-a, kazala je da očekuje da će naša zemlja i dalje u svojoj biti ostati “puna života”, iako se poznati slogan mijenja.

“Želimo Hrvatsku malo drukčije pozicionirati, da se odmaknemo od sunca i mora te da se predstavimo da imalo puno ponuditi i po pitanju “zelenog” i održivog. Sve brojniji mladi turisti traže upravo socijalne komponente održivosti i ekologije te se tome moramo prilagoditi”, kazala je Todtling.

Pozvala je i na decentralizaciju turizma, odnosno prevelikog broja trusta, u ljetnoj sezoni iz gradskih središta u okolinu, a što se može napraviti jedino kvalitetnom ponudom zbog koje će ti turisti posjećivati i odsjedati na periferiji.

Kao dobar primjer toga navodi Rovinj koji je zadnjih godina napravio velike napore u tom smjeru, a što već dalj vidljive rezultate.

Uključiti lokalno stanovništvo
Ita Puček, viša stručna savjetnica Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU, kazala je da smo iz postojeće EU financijske omotnice dobili značajna sredstva za pretvaranja turizma u održivi po svim kriterijima.

“Vrlo nam je važno napraviti turističku tranziciju prema održivosti u sve tri naše turističke regije – Jadran, Slavoniju te kontinentalnu Hrvatsku kako bi se čitava zemlja, i po pitanju turizma, ravnomjerno razvijala”, kazala je Puček. Dodala je da će kroz projekte financirane u programu turističke tranzicije biti uvelike konzultirano i uključivano lokalno stanovništvo sa svojim tradicijama te materijalnom i nematerijalnom kulturnom baštinom.