Borba s inflacijom još nije gotova, temeljna inflacija je još visoka i pitanje je u kojoj će se mjeri pad cijena energenata i sirovina preliti na nju, osobito dok se ubrzava rast plaća, rekao je u petak guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić sudjelujući na Regionalnom financijskom forumu u organizaciji Lidera.

Napomenuo je da je inflacija počela padati ponajprije zbog pada cijena energije, no temeljna inflacija ostaje rastuća. “Inflacijski pritisci ostaju te smo i dalje u inflacijskom okružju i imat ćemo još posla s obuzdavanjem inflacije”, rekao je Vujčić.

Snažno tržište rada
Pritiske, rekao je, podržava tržište rada koje je nekarakteristično snažno za dvije krize kroz koje je prošlo, stope zaposlenosti su se nastavile podizati, a nezaposlenosti padati. Istodobno, profiti poduzeća su isti ili su čak rasli, čak i tijekom pandemije Covida 19.

Guverner napominje da se u prvom kvartalu vidi da bismo u 2023. mogli doći u situaciju gdje će plaće dodatno postati generator inflacije, jer u prvom kvartalu imamo snažan porast plaća pa su realne plaće, unatoč visokoj stopi inflacije, već u plusu.

Analiza Europske središnje banke pokazala je da inflaciju guraju prvenstveno korporativne marže, znatno snažnije od troška rada. Da se isto dogodilo i lani s inflacijom u Hrvatskoj, potvrdio je i Vujčić.

Lani je od ukupnih 10,8 posto inflacije, domaća komponenta iznosila 8,5 posto, od čega su profiti kompanija pridonijeli s 5,1 postotnih bodova, troškovi rada 1,5 bodova, a porezi s 2,2. Guverner kaže da nije nužno da se takav scenarij ponovi ove godine i ističe da bi plaće “mogle imati snažniji utjecaj na inflacijske pritiske nego jedinični profiti poduzeća”.

Odgovarajući na pitanje je li poražavajuće da većina domaće inflacije nije uvozna nego je narasla zbog profita i marži, rekao je da tvrtke uvijek pokušavaju povećati zaradu, to je logika kojom djeluju i to rade u okvirima koji im to omogućavaju.

Usporavanje kreditiranja
Govoreći o kamatnim stopama, guverner kaže da u aktualnom ciklusu imamo daleko najbrži rast kamatnih stopa iako ciklus zaoštravanja monetarne politike još nije završio. Za Hrvatsku važnim smatra način na koji se zaoštravanje monetarne politike prenosi na uvjete financiranja.

“Imamo povijesno najveći višak likvidnosti, rastu kamatne stope poduzećima i stanovništvu”, no porast cijena financiranja nije ujednačen među članicama eurozone. U Hrvatskoj je taj prijenos sporiji nego u drugdje zbog velikog viška likvidnosti koji dovodi do sporijeg rasta kamatnih stopa nego što je to u drugim zemljama.

“Banke pooštravaju standarde odobravanja kredita, u drugoj polovici 2022. jasan je porast kriterija za odobravanje kredita, vidjet ćemo što će se dalje događati”, rekao je. Viša cijena novca dovela je do usporavanja kreditne aktivnosti, iako je i to blaže nego u eurozoni, premda se i kod nas vide naznake promjene trenda, posebice kod zajmova poduzećima i stambenih kredita.

Na novinarsko pitanje boji li se da će uoči izborne godine fiskalna politika biti “velikodušna” i proinflatorno djelovati, rekao je da ne zna, te da su zasad podaci o fiskusu dobri.

“Ocjenjivali smo da ćemo biti u lošijoj poziciji nego danas, a imamo situaciju da smo javni dug uspjeli smanjiti s 87 posto BDP-a na 68 posto, što je jako dobro i naše prognoze pokazuju da bismo u 2023. i 2024. mogli vidjeti nastavak smanjenja javnog duga u BDP-u”, rekao je, dodavši da treba imati na umu da za većinu potpore iz razdoblja Covida i energetske krize više nema razloga i država iz njih polako treba izlaziti.